Dodikova predizborna trka

Sagovornici su Zdravko Krsmanović, narodni poslanik i potpredsednik opozicionog Narodnog demokratskog saveza, i Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava sa sedištem u Bijeljini.

Omer Karabeg:

Zašto je Dodiku taj izveštaj zasmetao tek danas, 14 godina nakon njegovog usvajanja?

Zdravko Krsmanović

Kao narodni poslanik dobio sam materijal za posebnu sjednicu Narodne skupštine RS, zakazanu za14. avgust, na kojoj treba da se raspravlja o tom izvještaju. U tom materijalu piše da je neposredni razlog za razmatranje tog izveštaja to što je udruženje Majke Srebrenice predalo njemačkim vlastima spisak od 22.000 Srba koji su posredno ili neposredno učestovali u događajima oko Srebrenice. Međutim, niko ne može da se otme utisku da je ključni razlog za aktuelizovanje izvještaja vlade RS o Srebrenici od prije 14 godina primicanje opštih izbora u oktobru ove godine.

Branko Todorović

Slažem se da je poništavanje izvještaja o Srebrenici povezano sa izborima i bojim se da taj potez može Dodiku donijeti prevagu na oktobarskim izborima. Pitanje Srebrenice je jedno od najbolnijih pitanja u BiH i regionu oko koga postoji duboka polarizacija. Izvještaj komisije vlade RS o događajima u Srebrenici, koji je usvojen 2004, bio je hrabar i značajan iskorak, ali nakon njega nije uslijedio široki i snažni proces suočavanja sa istinom u RS.

Omer Karabeg

Gospodine Krsmanoviću, da li ovim potezom Dodik želi da diskredituje predsednika vaše stanke Dragana Čavića, koji je u vreme donošenje izveštaja bio predsednik RS. Čavić je tada izjavio: „Kao čovjek i Srbin, kao otac, brat i sin, a tek onda kao predsjednik, moram reći da je tih devet dana srebreničke tragedije sramna stranica istorije srpskog naroda“.

Zdravko Krsmanović

Čović u svom govoru povodom usvajanja izvještaja o Srebrenici 2004. nijednog momenta nije rekao da li je tamo bio genocid ili ne, jer nije ni tužilac, ni sudija, niti neko ko presuđuje. Ali je ljudski i dostojanstveno dao karakteristike onoga što se desilo u Srebrenici i kao predsjednik Republike, u ime svog naroda, rekao da to zaslužuje osudu.

Branko Todorović

Izjava Dragana Čavića bila je svakako ljudski i politički hrabra i dostojanstvena. NJegova izjava i izvještaj Komisije o Srebrenici trebalo je da označe početak procesa suočavanja sa istinom o zločinima i da otvore put pomirenju. Nažalost, to se nije dogodilo.

Omer Karabeg

Koliko znam, Dodik, koji danas negira da se u Srebrenici dogodio genocid, bio je jedan od prvih političara u RS koji ga je priznao. On je 2007. rekao: „Ja znam savršeno dobro šta je bilo. Bio je genocid u Srebrenici. To je presudio sud u Hagu i to je nesporna pravna činjenica“.

Zdravko Krsmanović

Nije prvi put da Dodik sebe pobija. U prvom sazivu Narodne Skupštine RS on je bio disident. Podsjetio bih i na njegovu ulogu prilikom izbacivanja predsjednika RS Nikole Poplašena iz njegove kancelarije, dolazak na vlast na tenkovima SFOR i preuzimanje svih medijskih kuća u RS samo sa dva poslanika u Narodnoj skupštini. Protiv njega su se vodili sudski procesi, ali je svaki put nalazio način da uz pomoć međunarodne zajednice ponovo osvoji vlast.

Omer Karabeg

Opozicija tvrdi da izveštaj o Srebrenici može da poništi samo vlada koja ga je usvojila pre 14 godina i da skupština nema nikakve veze sa tim?

Zdravko Krsmanović

To je za nas u opoziciji suštinska stvar. Pitanje je da li ćemo mi toj sjednici Narodne skupštine 14. avgusta i prisustvovati. Vladajuća koalicija saziva sjednicu Narodne skupštine, a da nemamo stav vlade, niti prijedlog zaključaka. Nigdje se ne navodi šta je netačno u izvještaju o Srebrenici… Očigledno je da je sve to u funkciji predstojećih izbora. Cilj je da se 22.000 ljudi, čija su imena navedena u izvještaju o Srebrenici, i njihove porodice okrenu Dodiku, koji će ih navodno zaštititi.

Branko Todorović

Dodik želi da u Narodnoj skupštini pravi predstavu u kojoj će se pokazati ko su pravovjerni, a ko izdajnici. On želi da uoči izbora pravi tu vrstu diferencijacije. Opozicija ima dvije varijante – ili da dođu na sjednicu, ili da je bojkotuju. Ne zna se koja je za njih gora.

Omer Karabeg

Kako vi kao opozicija možete razuveriti tih 22.000 ljudi koji su na tom spisku da im ne preti nikakvo hapšenje i da Dodik nema od koga da ih štiti?

Zdravko Krsmanović

Imamo jake partijske infrastrukture. Ti ljudi su maltene svi članovi Srpske demokratske stranke. Ne mislim da oni nemaju povjerenja u svoju političku partiju i da očekuju da ih štiti Dodik. Duboko sam ubjeđen da su ti ljudi svjesni Dodikovog trika koji to pitanje otvara poslije 14 godina.

Omer Karabeg

Gospodine Todoroviću, rekli ste da će poništavanje izveštaja o Srebrenici imati snažan uticaj na oktobarske izbore. Da li bi to moglo doneti pobedu Dodiku?

Branko Todorović

Samo otvaranje ove teme mu je već donijelo ogroman broj glasova. Uvjeren sam da je on pripremio još takvih trikova i da će, kako se bude približavao oktobar, biti još ovakvih iznenađenja. To otvara i niz pitanja. Šta rade međunarodne organizacije u BiH, čime se bavi OSCE, ako on ne zna da se u ovom trenutku u mnogim malim mjestima u RS kupuju izbori. Kad se završi glasanje, OSCE će reći da su izbori bili demokratski i tako će im dati legitimitet. A mi znamo da nisu, jer smo svjedoci brutalnih nepravilnosti. Ne govorim samo o kupovini glasova. Na to bi trebalo da reaguje međunarodna zajednica. Tu pre svega mislim na EU.

Zdravko Krsmanović

Meni najviše smeta Dodikova kandidatura za člana Predsjedništva BiH, države koju on ne priznaje, koju negira, ponižava i vrijeđa. Zamislite dokle ide taj bezobrazluk da se kandidujete za predsjednika države koju ne priznajete. Ako se o takvim stvarima ćuti, ako se zloupotrebljava Narodna skupština, ako opozicija nema pristup javnom televizijskom servisu, ako se dozvoljava da se izbori pokradu, da se novci javnih preduzeća troše na kupovinu glasova, onda se zaista može postaviti pitanje regularnosti izbora. Mislim da bi međunarodna zajednica morala da se tim pozabavi.