Dokazani stručnjaci uslov za bezugljenički razvoj Srbije: Lični stav Miluna J. Babića 1Foto: Privatna arhiva

Domaća javnost smatra da zna kako je dosad bilo u energetskom sektoru, i svetu, i kod nas. Ali joj nije sasvim jasno kakvo je danas stanje u toj oblasti. A pred njom je i pitanje kako da se tehnološki i finansijski efikasno i konvergentno unapređuje domaća energetika da bi u prihvatljivom roku bila dovedena do nivoa reprezentativnih energetskih sistema zemalja EU?

Naš građanin-potrošač, s pravom, misli da je glavni zadatak energetskog sektora da građanima i privredi pouzdano i trajno, i po prihvatljivim cenama, obezbeđuje dovoljne količine energije, i da pritom on ne sme da opterećuje životnu sredinu svojim aktivnostima, ugljen-dioksidom i drugim štetnim polutantima.

Jer ljudi instinktivno osećaju da u neekološkim uslovima ne bi mogli da imaju prihvatljiv životni standard i dobar kvalitet života.

Sa ovakvim stavovima građana saglasni su i stručnjaci, koji koristeći oprobane i pouzdane metode za procene stanja i prognoze razvojnih trendova u energetskom, ekonomskom i ekološkom sektoru, pokušavaju da savetuju nadležne kako da upravljaju razvojem – od makro do mikro nivoa.

Naši stručnjaci sa univerziteta, instituta, privrede i iz strukovnih udruženja, raspolažu više puta dokazanim znanjima i savremenim softverskim alatima za proračune, projektovanje i simulacije funkcionisanja kompletnih energetskih sistema i životnih zajednica, kao i za izbor i projektovanje visokoučinskih energetskih i procesnih objekata i postrojenja.

U to je mogao da se uveri onaj deo javnosti koji je imao prilike da prati „Međunarodno savetovanje Energetika 2023“, koje učesnici nazivaju i „godišnjim sajmom istraživačkih rezultata i energetsko-ekonomsko-ekoloških dostignuća privrednika“.

Svi koji su pratili spomenuto savetovanje bili su u prilici da saznaju koji su zadaci pred energetskom strukom, privredom, lokalnim samoupravama i nadležnim državnim organima, u narednom kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom periodu, i koje bi mere trebalo preduzimati da građani Srbije ne bi ostali iza poslednjeg tranzicionog vagona na putu prema bezugljeničnoj energetici.

S obzirom na to da savremene tranzicione tehnologije koje treba da omoguće bezugljeničnu proizvodnju, prenos i potrošnju energije postaju sve sofisticiranije, i da su već prevaziđeni dosadašnji „standardi“ o neophodnim „paketima potrebnih i dovoljnih znanja“ koja mora da poseduju stručni, organizacioni i tržišni akteri, kao glavni razvojni moto budućih akcija na svim nivoima energetskog sektora na „Energetici 2023“ nametnuli su se: 1) potreba za školovanjem kvalitetnih stručnjaka i njihovim pozicioniranjem na vodećim razvojnim i rukovodnim pozicijama, i 2) neophodnost započinjanja ciklusa osavremenjavanja znanja svih zaposlenih u energetskom sektoru.

 Autor je prof. dr inž, i redovni član Akademije inženjerskih nauka Srbije

Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari