Dolazak univerziteta Bokoni u Srbiju: Šansa za domaće fakultete ili dalje urušavanje državnog visokog obrazovanja? 1Foto: Vlada Srbije

Kada je predsednik Srbije Aleksandar Vučić krajem prošle godine najavio dovođenje „najmoćnijih i najboljih stranih univerziteta i da ćemo praviti njihove franšize u našoj zemlji“, jer „nećemo da nam deca odlaze u inostranstvo zato što, po njihovom mišljenju, ne mogu da nađu dobar univerzitet u Srbiji“, nekim se to činilo kao još jedno u nizu predizbornih obećanja.

S druge strane, strahovanja dela akademske zajednice da bi takav potez dodatno pogodio ionako ugrožene državne fakultete i univerzitete podgrejan je prethodnih dana pošto je delegacija italijanskog univerziteta Bokoni posetila Srbiju.

Tim pre što to nije bio uobičajen susret između rektora stranog i domaćih univerziteta, kako je to praksa kada je reč o akademskoj saradnji, već je prijem organizovan na najvišem nivou.

Rektora Bokonija primio je premijer Srbije Miloš Vučević, a potom i ministarke prosvete i nauke Slavica Đukić Dejanović i Jelena Begović, a delegacija ovog poznatog italijanskog univerziteta srela se i sa kolegama s beogradskog Ekonomskog fakulteta i novosadskog Fakulteta tehničkih nauka, o čemu je javnost obaveštena saopštenjima.

Šta su planovi Bokonija i kakav bi bio njegov strateški interes da otvori svoju ispostavu u našoj zemlji, budući da su školarine, kako za osnovne, tako i za master studije, prilično visoke, pitanje je o kome se ovih dana debatuje na Beogradskom univerzitetu.

Da li bi to značilo dodatno urušavanje državnih fakulteta u situaciji kada im država plaća minimalne sume za stalne materijalne troškove, a o investicijama da i ne govorimo?

U kojoj meri bi otvaranje franšize odvuklo studente sa državnih fakulteta koji imaju studijske programe iz sličnih naučnih polja kao italijanski univerzitet?

Ima li smisla da država pruža podršku dolasku stranog univerziteta koji bi potencijalno mogao da odvuče studente, kada državne visokoškolske ustanove polako gube trku u konkurenciji sa velikim brojem privatnih univerziteta u Srbiji, ali i sa demografskim trendom da se svake godine smanjuje broj svršenih srednjoškolaca koji upisuju studije?

Sve su to pitanja koja brinu zaposlene na Beogradskom univerzitetu, uključujući i one sa fakulteta kojima Bokoni nije neposredna konkurencija.

Šta smo saznali iz zvaničnih saopštenja?

O susretu premijera Miloša Vučevića i delegacije sa Bokonija javnost je obaveštena saopštenjem koje ne govori precizno šta su planovi italijanske delegacije.

U saopštenju se navodi da je „razgovarano o saradnji i otvaranju studijskih programa u Srbiji“, da je premijer naglasio kako je „cilj Vlade da pruži studentima priliku da studirajući u svojoj zemlji steknu diplomu nekog od najpriznatijih evropskih fakulteta“, te da je „Vlada Srbije veoma je zainteresovana za uključivanje italijanskih fakulteta u domaće visokoškolsko obrazovanje“

Vučević je naglasio, piše dalje u saopštenju, da bi „otvaranje mogućnosti za studiranje na nekom od prestižnih evropskih fakulteta u Srbiji bila izuzetna prilika i za studente iz regiona“, iz čega je nejasno da li je ideja da Bokoni otvori svoju ispostavu u našoj zemlji ili da se uspostavi saradnja sa domaćim visokoškolskim ustanovama.

Saopštenje o susretu ministarki prosvete i nauke sa delegacijom iz Italije koju je pedvodio rektor Bokonija Frančesko Bilari govori pak o potencijalnoj saradnji u oblasti visokog obrazovanja.

„Razgovarali smo o različitim oblicima saradnje Univerziteta Bokoni sa našim visokoškolskim ustanovama na kojima se realizuju kompatibilni studijski programi u oblasti ekonomije, biznisa i menadžmenta “, navela je ministarka Đukić Dejanović,a prenelo Ministarstvo prosvete.

O susretu sa italijanskim kolegama oglasio se i Ekonomski fakultet u Beogradu saopštenjem na sajtu, iz koga smo saznali da je sastanku prisustvovala i uprava Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu.

„Tom prilikom razgovarano je o mogućnostima za uspostavljanje saradnje između Ekonomskog fakulteta u Beogradu i Univerziteta Bokoni, kako u pogledu razmene studenata, tako i u domenu realizacije master studija i istraživačkih projekata“, navodi se u saopštenju i dodaje da su sastanku prisustvovali i pomoćnik ministra prosvete Janko Samardžić, član kabineta predsednika vlade Igor Peško, kao i predstavnici Ambasade Italije u Beogradu.

Naši izvori komentarišu da je ovaj detalj bio razlog za upitanost o namerama rukovodstva Bokonija, jer susretima i dogovorima o saradnji koji se organizuju između visokoškolskih ustanova gotovo nikad ne prisusutvuju predstavnici vlasti.

Drugi razlog za zebnju je podatak koji se čuo tokom sastanka da je cela priča u vezi sa posetom išla preko Ministarstva finansija, a ne prosvete što bi bilo prirodnije.

Dolazak univerziteta Bokoni u Srbiju: Šansa za domaće fakultete ili dalje urušavanje državnog visokog obrazovanja? 2
Foto: Vesna Andrić/Danas

Šta je interes naših fakulteta?

Žaklina Stojanović, dekanka Ekonomskog fakulteta u Beogradu, za Danas kaže da je delegacija univerziteta Bokoni na sastanku ponudila mogućnost saradnje u domenu visokog obrazovanja.

– U javnosti postoje nedoumice povodom ove teme. Moram da istaknem da je Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu jedina visokoobrazovna institucija u zemlji koja ima prestižnu EFMD akreditaciju. Vodeći računa o internacionalizaciji, ušli smo i u AACSB akreditaciju u domenu menadžementa i procenjujem da je kolegama sa Bokonija u interesu da u Srbiji dobiju kredibilnog partnera. S druge strane, optimalna varijanta u interesu studenata i institucija u zemlji je da kvalitetni, međunarodno priznati programi, koji se već realizuju kod nas na univerzitetu, budu partnerski programi sa Bokonijem – kaže Stojanović.

Ona se slaže sa našom ocenom da bi eventualno otvaranje samostalnih studijskih programa poznatog italijanskog univerziteta predstavljalo konkurenciju našim fakultetima koji školuju kadar iz iste oblasti kao i Bokoni.

Zbog toga su, napominje, želeli da pokažu da u Srbiji postoje snažne instutucije koje pružaju kvalitetno visoko obrazovanje.

– Želeli smo da predstavimo naše programe na engleskom jeziku, da vidimo da li smo međusobno kompatibilni, da li možemo da otvorimo programe mobilnosti studenata i nastavnika kao prvi korak, za šta su oni u ovom trenutku već zainteresovani. A da li će biti zajedničkih programa i u kom pravcu će se to razvijati, mislim da neće biti aktuelna tema u narednih godinu, dve dana. Moje prve impresije su da oni to apsolutno shvataju, da su istražili tržište i da nisu bez razloga prihvatili razgovor i sa nama i sa kolegama sa FTN-a, koji takođe ulazi u proces EFMD akeditacije – navodi dekanka Stojanović.

Napominje da je Ekonomskom fakultetu u interesu strateško partnerstvo u domenu obrazovanja stručnjaka iz polja u kojima Bokoni ima svoje programe.

– Možemo biti validni partneri, imamo međunarodne sertifikacije i akreditacije u oblasti visokog obrazovanja baš u polju menadžmenta i biznisa i možemo realizovati zajedničke studijske programe. Takva saradnja nikoga ne ugrožava – smatra Stojanović.

Ona podseća da Ekonomski fakultet već realizuje zajednički međunarodni program sa Univerzitetom u Londonu – Londonskom školom ekonomije, koji je značajno povoljniji za naše studente nego ako bi boravili u Londonu, a dobija se kvalitetno obrazovanje, uz izdavanje diploma od strane dva univerziteta.

Na pitanje da li su upoznati sa planovima Bokonija, u Ministarstvu prosvete za Danas kažu da je na nedavnom sastanku u Vladi Srbije razgovarano o saradnji u oblasti visokog obrazovanja.

„Bilo je reč o različitim modelima saradnje sa Univerzitetom Bokoni u cilju podizanja kvaliteta visokog obrazovanja u Srbiji i internacionalizacije studijskih programa. Obe strane su se obavezale da razmotre mogućnost konkretnog otpočinjanja saradnje školske 2025/2026. godine“, naveli su u pisanom odgovoru iz Ministarstva.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari