U beranskom selu Gornje Zaostro u utorak je održan narodni sabor i „Vojvodski savjet ujedinjenog ravnogorskog pokreta“, na kojem je usvojena deklaracija o pomirenju i podizanju spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću.
Inicijatori traže da Đurišiću budu podignuta dva spomenika, u Gornjem Zaostru i Beranama, te da Crna Gora podrži i finansira gradnju. Ovo nije prvi put da pojedinci traže gradnju spomenika Đurišiću, koga mnogi povezuju za ratnim zločinima i kolaboracijom sa nacističkim okupatorima. Dosadašnje inicijative su bile bezuspešne i sigurno je da će tako proći i ova.
Član Inicijativnog odbora za podizanje spomenika Đurišiću istoričar Goran Kiković, inače predsjednik Skupštine opštine Berane iz Nove srpske demokratije, članice opozicionog Demokratskog fronta, tvrdi da je ovaj četnički vojvoda istorijska ličnost koja je zaslužna za oslobođenje Berana od okupatora. Prema Kikoviću u Crnoj Gori je i dalje aktuelna podijela na četnike i partizane. „Ovdje se stvara slika da je Pavle Đurišić oličenje zla, a u toku Drugog svjetskog rata međusobno su se uništavale protivničke strane“, naveo je Kiković. Za podnosioce inicijative za podizanje spomenika Đurišić je bio jedan od vođa Trinaestojulskog ustanka i smatraju da će podizanjem spomenika biti otklonjena nepravda. „Obratićemo se Ministarstvu kulture sa činjenicama. Mi govorimo i da je u SAD-u podignut spomenik Pavlu Đurišiću. Amerika je saveznik, članica NATO-a, isto kao Crna Gora. Mislimo da Vlada treba drugačije da razmišlja, ne jednopartijski i komunistički“, izjavio je Kiković.
Predsjednik Opštine Berane Dragoslav Šćekić (Socijalistička narodna partija), nije želio za RTCG da komentariše inicijativu mještana Gornjeg Zaostra, jer lokalna samouprava nije dobila nikakav zahtjev za podizanje spomenika. Šćekić je kratko rekao da su dešavanja u Gornjem Zaostru predizborne radnje i vlasti i opozicije, koje, kako je naveo, žele da na taj način podignu tenzije.
Pavle Đurišić je Drugi svjetski rat dočekao kao kapetan Vojske Kraljevine Jugoslavije. Učestvovao je u 13-julskom ustanku 1941. a šest mjeseci kasnije pristupa četničkom pokretu Draže Mihailovića, kao jedan od komandanata tog pokreta za Crnu Goru. Pred kraj rata sukobljava se sa Mihailovićem i počinje samostalno da izvodi vojne operacije. Đurišić je, početkom 1942. sa komandantom italijanske planinske pešadijske divizije „Venecija“ generalom Silviom Boninijem i načelnikom štaba potpukovnikom Amedom Simonelijem postigao sporazum o borbi protiv partizana. Istorija ga pamti po masakrima nad muslimanskim civilnim stanovništvom na sjeveru Crne Gore i u istočnoj Bosni. Ubijen je 1945 godine u ustaškom logoru Jasenovac.
Ova inicijativa izazvala je brojne osude, Organizacija boraca NOR-a oštro se usprotivila i osudila inicijativu za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću. „Povodom inicijative za podizanja spomenika Pavlu Đurišiću, SOBNOR Crne Gore oštro podiže glas i osuđuje ovaj čin i pojave koje veličaju one ličnosti koje su bili protagonisti zločina u Drugom svjetskom ratu. Pavle Đurišić bio je komandant četničkih jedinica u Crnoj Gori, tokom Drugog svjetskog rata, bio pomagan od italijanskih i njemačkih okupatorskih snaga, u cilju borbe protiv partizanskih jedinica i nikada se ne može svrstati u one koji zaslužuju spomen obilježje“, navodi se u reagovanju boraca.
I vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) najoštrije je osudila inicijativu i ponovni pokušaj podizanja spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću. Iz DPS-a su podsjetili da su institucije još 2003. godine spriječile istovjetan „poduhvat“, kako su kazali, „političke družine predvođene četničkim vojvodom Andrijom Mandićem koja se danas predstavlja kao Demokratski front, a prije 14 godina je nastupala pod imenom Srpska narodna stranka“. „Najnovija inicijativa Demokratskog fronta za podizanje spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, kojom se pokušavaju povampiriti duhovi četništva i fašizma, jasno govori da taj politički savez nije ni jednog momenta odustao od svoje nacionalističke politike, na što bez prestanka ukazujemo“, naveli su oni. U DPS-u smatraju da podizanje spomenika Đurišiću, ali i samo ponavljanje takve inicijative, predstavlja u prvom redu izvrgavanje ruglu crnogorske antifašističke tradicije, na čijim je temeljima iznikla današnja građanska država Crna Gora.
Izjasnio se i petnjički odbor SDP. „Pokolj muslimana u Pljevljima, Čajniču i Foči je najvjeći zločin etničkog čišćenja od strane cjelokupnih četničkih jedinica na prostoru Jugoslavije u drugom svjetskom ratu i direktno je vođen od strane Đurišića“, podsjećaju iz SDP-a i dodaju da je za borbu protiv partizana Đurišić od Italijana dobijao platu, hranu, oružje i municiju, a od Adolfa Hitlera 1944. „Željezni krst“ za „svoje vojničke vrline“. Oni poručuju da se spomenik zločincima ne smije postaviti.
Zabranjeno za TVCG
Ekipi državne Televizije Crne Gore nije bilo dozvoljeno da izvještava sa skupa u Gornjem Zaostru. Mještani im nisu dozvolili da snimaju događaj, pa su nakon prijetnji i verbalnog napada, napustili selo.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.