INTERVJU Dragan Ristić: Sporo se ruše tabui prema Romima u Srbiji 1Dragan Ristić / Foto: Bojana Durman

Dragan Ristić, producent, glumac i član grupe KAL, govori za Danas o položaju Roma u Srbiji, njihovoj inkluziji na kojoj Evropa insistira, koliko je obrazovanje važno kada je manjinska populacija u pitanju, predrasudama koje bi trebalo razbiti, kao i o simbolima Roma.

* Kakav je položaj Roma u Srbiji?

Položaj Roma u Srbiji je relativno dobar. Postoje neke institucije koje se apsolutno bave Romima, kao što su Nacionalni savet, odnosno Romski Nacionalni Savet. Postoji poglavlje 23 i u procesu je pregovaranja Srbije sa Evropskom unijom i teoretski je to završeno, a u praksi se slabo odvija taj proces inkluzije Roma na kome Evropa insistira. Jako se sporo ruše tabui. Veliki su stereotipi prema Romima. Ne vidim neke alternativne metode koje bi mogle da se upotrebe u konktekstu razbijanja tog stereotipa i poboljšanja suživota između Roma i većinske populacije.

* Šta bi trebalo da se uradi kako bi se njihov status poboljšao? 

Insistiram stalno na edukaciji većine. Imamo jednu malu stvar, a veoma važnu. Na primer, na svakom času istorije ili srpskog jezika na dan koji se zove Osmi april, a to je Svetski dan Roma, trebalo bi održati dva časa koja bi se bavila istorijom i kulturom Roma. Eto rešenja. Eto jedne male stvari, a toliko u stvari bitne.

* Kakva je situacija kada je obrazovanje Roma u pitanju?

Što se tiče samih Roma, najbitnija stvar je zapravo obrazovanje. Tu se malo upada u neki začarani krug. Postoje koordinatori pri školama, ali to nešto slabo ide. Obrađuje se romski jezik kao fakultativni, ali sve u svemu, sporo sve to ide. 

* Koliki je procenat Roma koji završe školu ili fakultet?

Procenat Roma koji završavaju visoke škole se meri sa 0,0 i nešto. To je još uvek splet nekih slučajnih okolnosti. Mada, poboljšava se to. U principu, sve ove stvari idu na bolje, ali čini mi se da idu sporo, to je jedini problem.

* Koje su to predrasude koje većinska populacija uglavnom ima prema Romima? 

Odakle početi – kradu, prljavi… Recimo da su to dve glavne karakteristike. Neke od predrasuda su i da su lenji. U tom opsegu se sve stvari kreću. Ja mislim da je sve obrnuto. 

* Zašto se Romi teže zapošljavaju u javnom sektoru?

Odgovor je vrlo jednostavan – rasizam i diskriminacija. Nema šta drugo. To su definitivno glavni razlozi.

O simbolima Roma

Ja volim da govorim o pozitivnim stvarima, a to su muzika i sloboda.

O sagovorniku
Dragan Ristić rođen je u Valjevu. Pohađao je Valjevsku gimnaziju, a studirao je Fakultet dramskih umetnosti Univerziteta u Beogradu. Osnovao je 1996. godine muzičku grupu KAL sa kojom je ostvario veliki broj koncerata.

Romi i obrazovanje
Najviši stepen odustajanja od školovanja registruje se kod dece iz romske nacionalne zajednice – samo 64 posto od upisane romske dece završava osnovnu školu, a 10 posto školovanje prekida na prelasku u drugi ciklus. Srednju školu završava 61 posto upisanih đaka romske nacionalnosti, za razliku od 98 posto kod opšte populacije. Istovremeno, manje od dva posto Roma i Romkinja je uključeno u visoko obrazovanje. Među odraslima, 53 posto njih je bez obrazovanja ili sa nepotpunim osnovnim obrazovanjem, a 33 posto je samo sa osnovnim obrazovanjem.
 

Projekat se realizuje u okviru Programa malih medijskih grantova koji finansira Ambasada SAD, a administrira Nezavisno udruženje novinara Srbije.  Stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove NUNS i Ambasade SAD već isključivo autora. 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari