Nedavno je iz štampe izašla knjiga „Novopazarski sandžak – Pljevlja“, čiji su izdavači: Književni klub Dalma iz Pljevalja, Novo beogradsko knjižarsko iz Beograda i Grafo Crna Gora iz Podgorice. Knjiga je prevod putopisne proze dvojice autora, Varadi Geze i Laki Imrea, koja je objavljena u Budimpešti 1912. godine na mađarskom jeziku.

Knjiga je dragocjen zapis o ljudima i događajima u pljevaljskom kraju u periodu od 1879 do 1908. godine, za vrijeme austrougarske okupacije. Boraveći više godina u Pljevljima, autori su pedantno bilježili događaje i opisivali značajne ličnosti, kao i obične ljude ovih prostora u tom vremenu. Na početku knjige oni ističu da su pisali o onome što su vidjeli i doživjeli za vrijeme boravka u pljevaljskom kraju.

Zapaženi su i snažni literarni opisi ne samo prirode već i ljudskih naravi sa ovih prostora, čime je potvrđena vjekovna žilavost i težnja za slobodom i nepomirljiv stav naroda koji je tuđinca na svom tlu i blizu svoga ognjišta uvijek posmatrao sa nepovjerenjem i kao krvnog neprijatelja. U knjizi su interesantni i neki narodni običaji kako kod muslimana, tako i kod pravoslavnog življa koje sa naglašenim smislom za prepoznavanje zanimljivih životnih detalja, oslikavaju svjedoci tog vremena.

Knjiga sadrži priče iz Novopazarskog sandžaka u čijem središtu su bila Pljevlja sa okolinom. O tom prostoru autori kažu: „To je pokrajina koja je utisnuta između Bosne, Srbije i Crne Gore, preko koje iz Sarajeva vodi prav put preko Pljevalja do Soluna, do mora, koju je na osnovu Berlinskog sporazuma naša monarhija okupirala zajedno sa Bosnom i Hercegovinom, bez obzira što je već bila priznata kao teritorija Turaka. Tako smo uz njihove trupe, taj prostor držali pod okupacijom duži period u cilju da ga zajedno sa turskim snagama i u dogovoru sa njima odbranimo od srpskih i crnogorskih bandi i pljačkaša. Glavni cilj je bio da se zaštiti toliko čuvana i njegovana evropska mirovna ravnoteža…“ ističu autori na početku knjige. U knjizi je i značajan broj dragocjenih fotografija Pljevalja i okoline iz tog vremena, koje su do danas bile nepoznate javnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari