Porodica Nedžada Kolića, vlasnika fabrike namještaja iz Bijelog Polja, već dvije decenije se bavi ovim poslom, a svoje proizvode plasira na domaće i dijelom inostrano tržište. Za ozbiljan nastup na stranom tržištu, kaže Kolić, sprečava ih to što 90 odsto materijala moraju da uvoze.
– Kod nas su sve firme male da bi samostalno nastupale i napravile vid neke jače proizvodnje i bili konkurenti firmama iz Srbije, Hrvatske i Bosne, kaže Kolić. Sa druge strane, ekonomisti smatraju da bi drvoprerađivači, fabrike namještaja i tekstilna industrija svoju poziciju na tržištu poboljšali kroz formiranje klastera, odnosno udruživanjem firmi. Statistika kaže da u Crnoj Gori postoje 63 potencijalna klastera, u kojima posluje oko 6.000 firmi i individualnih proizvođača, koji zapošljavaju skoro 26.000 radnika. Prema podacima ministarstva Ekonomije na sjeveru Crne Gore ima 150 firmi koje se bave proizvodnjom namještaja i preradom drveta, što predstavlja dobru osnovu za razvoj više klastera, udruženja srodnih proizvođača. Primjera radi, mala i srednja preduzeća u EU čine oko 99 odsto svih aktivnih preduzeća, a zapošljavaju između 60 i 80 odsto ukupne radne snage. Njihovo učešće u BDP-u Evropske unije je oko 60 odsto.
U Bijelom Polju posluje nekoliko manjih i većih drvoprerađivača i proizvođača namještaja. Kolić kaže da proizvođači, da bi bili konkurentniji, šansu treba da traže u formiranju klastera, ističući kao primjer proizvođače automobila u Kragujevcu i tekstila u Novom Pazaru. „ Klasteri bi bili pravo rješenje. Poluproizvod bi mogao da se radi i da 4-5 firmi sklapa jednu cjelinu. Ja da radim jedan dio, jedan dio druga firma, treći treća i da pravimo neku kooperaciju i da se radi na tome. Uloga države je presudna za uspjeh klastera. Svima je tu perspektiva i budućnost. Ako ostanemo mali, bićemo mali čitav život, a sa tim udruživanjem idemo ka ukrupnjavanju i kapitala, proizvodnje i svega ostalog“, kaže Kolić.
Novica Šćepanović, drvoprerađivač i proizvođač građevinske stolarije, koji ima porodičnu radionicu, kaže da drvoprerađivači takođe spremno čekaju inicijativu da se formira klaster. Svjesni su da bi na taj način bio riješen problem koji sada imaju, a to je nedovoljna zastupljenost na tržištu.
– Ideja je dobra i sigurno je bolja šansa za bolji plasman, kompletniji proizvod, jeftiniji proizvod, samim tim i bolje bi prošli. Ovo danas što radimo je sve od posla do posla, nema tu većeg posla, nema serije a bez serije nema rada. Osim toga, proizvođači malo i zaziru od klastera i sličnih vidova udruživanja proizvođača. Ne znam šta je u pitanju, vjerovatno su skeptični, kao i prema svemu novom. Jedno je sigurno, da ćemo na taj način postati konkurentniji na tržištu, kaže Šćepanović.
On je nedavno kupio presu koja služi za pravljenje vrata, koja je mnogo skupa, ali koja će mu olakšati mnogo posao i proizvodnju načiniti jeftinijom. „Do sada smo vrata kupovali, a sada ih sami proizvodimo. Ali mnogo je potrebno uložiti da bi se taj cilj ostvario. U slučaju da postoji klaster, troškovi proizvodnje bi se lakše podnosili, a samim tim i pojeftinili proizvodnju što bi dovelo do povećanja obima posla, tvrdi Šćepanović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
