Dugačko snivanje na onome svijetu

– U njemu su vidljive brojne ovdašnje političke i ideološke diobe i granice. Podvlačeći u jednom kratkom pokušaju sinteze ispod njega jednu zamišljenu crtu konstatovaćemo da suptilniju interpretaciju ovdašnje, sistematske, ljudske kalvarije, nova crnogorska književnost ne poznaje, kazao je Simunović. Sam autor ističe da je ovo roman o besmislu, o vječitoj potrazi čovjekovoj za identitetom i za onim pitanjima na koja skoro da nema odgovora, a koja su i te kako prisutna u životu svakog čovjeka. Musić kaže da je u ovom romanu pokušao da prikaže besmisao nekih pitanja koja, otprilike, muče svakog čovjeka.

– Od identitetskih do istorijskih i političkih. Besmisao raznoraznih podjela, nekakvih svrstavanja, udaranja pečata na nečiju sudbinu, tobožnjih moralnih i ljudskih veličina i kojekakvih podjela koje su nas nerijetko dovodile u situaciju da potegnemo i oružje. Pokušao sam da kažem da mitomanija, pizma i inat vode samo u propast. I sve to kroz prizmu prezimena koje nosim. Jer to je prezime koje se, istorija kaže, pojavilo još u srednjem vijeku i na njega imaju pravo i pravoslavci, i katolici, i muslimani. Sada se tu pojavljuje besmisao postavljenog pitanja, za šta imamo i niz sličnih primjera, ko je veći Musić – Kemal, Stevan ili Stephanus. Čak se tu pojavljuje i besmisao dokazivanja i pravdanja onoga što jesi. Besmisleno je to. Postavlja se, takođe, pitanje imaju li ova tri imena, sa istim prezimenom, ičeg zajedničkog, kaže Musić, objašnjavajući da je, pokušavajući da odgonetne neka od tih pitanja, morao glavnog junaka romana da pošalje na onaj svijet.

– Glavni junak nosi moje ime, rođen je kad i ja, isto mu se roditelji zovu kao i moji, susreće sa precima na onom svijetu. Kasnije, kad se nakon 3000 godina vrati na zemlju, sreta se i sa svojim potomcima, a onda uslijedi moment kad moj junak i prohoda. Dakle, knjiga počinje umiranjem a završava se rađanjem. Susret sa rodonačelnikom Musom na onom svijetu i razgovor sa njim ima cilj razbijanja mitova kojima smo opterećeni mi na Balkanu. Kroz jednu grotesku, takođe, ima cilj razbijanja kulta vođe, kojem mi na ovim prostorima robujemo. Odnosno, kroz ovaj roman pokušao sam da provučem sve besmisle koji su se dešavali ovome narodu kroz istoriju koje, kako neko reče, na našim prostorima ima više nego što možemo da konzumiramo, kaže Musić.

Na samo nešto više od stotinu strama, Musić je u romanu „Nešto nalik punom mjesecu“ uspio da smjesti vremenski period od nekoliko hiljada godina.

– Moralo je to tako. Jer, današnji čitalac neće obimne knjige. Zbog toga pisac dolazi u iskušenje vaganja svake rečenice, biranja riječi. Da napravi konstrukciju, što reče Andrić da riječima bude tijesno a mislima široko. I to je teško. Trebalo je zgusnuti temu, da ne ostane gola. Trebalo je u stotinka strana sabiti događaje od Kosovskog boja, preko komunističkog perioda i Golog otoka i drugih istorijskih događaja koji nijesu mimoilazili Musiće, do današnjih dana. A tretirani period i vrijeme obuhvaćeno romanom, imaju ulogu da opominju, da ukažu na licemjerje i pretvaranje u ono, kako reče prof. dr Dobrivoje Stanojević, „što nijesmo, a kao da jesmo, kaže Musić.

Ipak, ohrabruje to što se roman završava rađanjem što će, i pored strahota u zagrobnom svijetu, junak Musićevog romana nakon tri hiljade godina prohodati ovim svijetom i sresti se sa svojim potomcima.

– Ja ne znam šta će biti za 3000 godina. Zbog toga sam čitaocu ponudio dva kraja. U jednoj varijanti moja drugost izlazi u savršenu civilizaciju, gdje ga sretaju njegovi potomci, dok u drugoj varijanti nema svijeta, sve je sprženo. Sve je nestalo i postavlja se pitanje je li se na zemaljskoj kugli opet desilo neko Kosovo. E, sad, na nama je da biramo put, kaže Musić.

Biografija

Kemal Musić, romanopisac, pripovjedač, novinar i ekonomista, rođen je 1972. godine u Godijevu kod Bijelog Polja. Objavio je roman Žig i knjige priča Zasjeda, Luda kuća, Kad su vukovi gladni biće oštra zima, Priče o malim i velikim čudima (sa Radomanom Čečovićem).

Dobio je nagrade Odzivi, Avdo Međedović, Boško Pušonjić i Priznanje Društva crnogorskih novinara za knjigu reportaža. Zastupljen je u čitanci za šesti razred, studijskim programima, antologijama i izborima proze. Priče su mu prevođene na francuski jezik. Član je Savjeta Ratkovićevih večeri poezije. Stalni je dopisnik Sandžaka Danas iz Bijelog Polja.