Edukacijom protiv droge

Govoreći o psihoaktivnim supstancama i vrstama pomoći koje se ukazuju zavisniku, dr Tursumović je rekao da ovaj problem sa kojim se suočava današnje društvo, ne mogu riješiti ni NVO ni pojedinci. „U rešavanju problema potrebno je značajnije uključivanje države sa svojim instrumentima. Najgore rešenje je tvrdnja – Nema droge – nema narkomanije. Na često pitanje koja je droga najopasnija, odgovor je – prva droga. Mnogi danas drogu žele da podijele na lake i teške. Nema lakih i teških droga. Taj pojam je neko izmislio da bi legalizovao korištenje raznih opojnih sredstava znajući da je težnja svakog narkomana da proširi broj narkomana u svom okruženju.“ rekao je dr.Tursumović.

– Narkomanija ima epidemijski karakter iako nije virusna infekcija. Ona je medicinski i socio-patološki problem, koji proizvodi nasilje i kriminogeno ponašanje. Liječenje je skupo, sa neizvjesnim ishodom, a najefikasniji metod je prevencija. Radeći na istraživanju ovog problema, na osnovu registrovanog broja zavisnika koji često traže pomoć u našem zdravstvanom centru i na osnovu ankete provedene među mladima, došao sam do podatka da u gradu ima oko 300 stalnih uživalaca opojnih droga. Ako svaki zavisnik veže za sebe još bar dvije mlade osobe, dolazimo do poražavajućeg podatka. Bez aktivnog učešća državnih institucija, ovaj problem je nemoguće prevazići, kaže dr. Tursumović.

– Zavisnost je porodična bolest, emotivno pogubna za sve one kojima je stalo do zavisnika. Što su osjećaji osoba koje vole zavisnika dublje povrijeđeni, to su oni manje sposobni da pomognu zavisniku. Kako se zavisnost člana porodice razvija, tako se i ostali članovi porodice postepeno emotivno uljučuju i trude da mu pomognu. Porodica će najbolje pomoći svom članu ako odmah potraži stručnu pomoć i preporuku, da ne bi podlegla zavisnikovom obrascu ponašanja i time potpomogla razvoju njegove bolesti, između ostalog istakla je psiholog Ljiljana Dešević. Direktor Centra za socijalno staranje Juso Ajanović naglasio je značaj porodice koja je „ izgubila svoju ulogu i napadnuta je raznim negativnim porocima“.

– Iskustva govore da su odnosi u porodici poremećeni i kada dođe do prijavljivanja slučaja našem Centru, u najvećem broju slučajeva je već kasno za bilo kakvu pomoć. Pored državnih institucija i NVO koje se bave ovim problemom, potrebno je uključiti što više mladih volontera da aktivno preventivno rade sa svojom generacijom na upoznavanju omladine sa ovom opasnom pojavom, dodao je Ajanović. Fetija Kadić, predsjednica NVO Pljevaljski ženski prostor, koja koordinira ovim projektom, najavila je da će na kraju serije seminara i okruglih stolova biti štampan priručnik sa svih edukativnih skupova, koji će koristiti članovima porodice, zavisnicima i svima koji žele dati doprinos na sprečavanju negativnih pojava u društvu, naročito narkomanije.