Bez akumulacionih basena se ne može, i oni imaju izuzetno povoljno dejstvo na ublažavanje poplavnih talasa i zaštitu od poplava, tvrde eksperti za vodoprivredu.

Shodno tome logično se nameće zaključak da bi za region Sandžaka, koji je nedavno bio izložen poplavama, izgradnja hidroelektrana i brana na Limu bila korisna i sa te tačke gledišta.

– Akumulacije svojim zapreminama „progutaju“ talas i

jako ga ublaže. Primer je recimo grad Leskovac koji ne bi opstao kao naselje da ga ne štiti akumulacija Barje koja je iznad njega na reci Veternici, grad

Trebinje i dolinu Trebišnjice štite i spasavaju Bilećka i Trebinjska

akumulacija, čitavu dolinu Rasine štiti akumulacija Ćelije na Rasini, ističe Branislav Đorđević, dugogodišnji šef Katedre za hidrotehniku na Građevinskom fakultetu u Beogradu i čovek koji je napisao poglavlja „Vode“ i „Vodoprivredna infrastruktura“ u Prostornom planu Republike Srbije koji je nedavno usvojen u Narodnoj skupštini. Prema njegovim rečima, akumulacija Stubo-Rovni na Jablanici u slivu Kolubare treba da zaštiti čitavu dolinu Kolubare i da omogući bezbednu izgradnju nove Termoelektrane Kolubara B. On dodaje i to da će Valjevo biti najbezbedniji grad što se zaštite od poplava tiče kada se završe radovi na toj akumulaciji.

Slobodan Milić iz firme Energoprojekt izričito tvrdi da izgradnja brana ne utiče na pojave velikih voda koje izazivaju poplave. „Pojava velikih voda je posledica meteoroloških prilika na slivu, konfiguracije terena i sastava zemljišta. Jednostavno, i pre i posle izgradnje neke brane postoji ista verovatnoća da će se pojaviti velike vode koje mogu izazvati poplave. Kratak odgovor na pitanje da li izgradnja brana za potrebe hidroelektrana može da utiče na sprečavanje poplava je da. Ali taj odgovor nije kompletan. Na ublažavanje poplava ne utiče brana već veličina akumulacionog prostora koji se tom branom formira. Samo dovoljno veliki akumulacioni prostor, a njega imaju brane koje formiraju akumulacije za sezonsko regulisanje voda, mogu ublažiti poplave. Ukazujem na termin ublažiti. Nijedna akumulacija ne može eliminisati pojavu poplava. Morala bi biti enormno velika i skupa, skuplja od šteta koje bi poplava izazvala. Pa i tada, nismo sigurni da se u budućnosti neće pojaviti i neka veća voda koju akumulacija ne može prihvatiti“, objašnjava naš sagovornik. On ističe da Sve velike akumulacije, kod nas i u svetu, pored proizvodnje energije imaju i značajnu ulogu u prihvatanju poplavnog talasa. Ponekad je ta uloga i bitnija. Postoji jasna granica do kog nivoa se akumulacija koristi prema potrebama proizvodnje energije a kada je prioritet odbrana od poplava. Odbrana od poplava je uvek viši prioritet.

-Posledice polava na rekama gde postoje brane su manje jer postoji osoblje koje prati sve pojave na vodotoku pa i nailazak poplavnog talasa. Ako postoji dovoljna akumulacija, blagovremenim pražnjenjem se manje poplave mogu eliminisati a veće umanjiti. Ako ne postoji dovoljna zapremina akumulacije, blagovremeno se može upozoriti građanstvo i umanjiti štete. Projekat svake hidroelektrane polazi od toga da se uslovi odbrane od poplava poboljšavaju u meri koja je tehnički moguća i ekonomski isplativa. Ne realizuju se projekti koji pogoršavaju uslove odbrane od poplava.Mnoge brane su i realizovane prvenstveno zbog ublažavanja poplava a proizvodnja energije je sekundarnog karaktera, zaključuje Milić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari