EUFOR ima psihološku ulogu u BiH

Omer Karabeg:

Početkom marta nakon ruske invazije na Ukrajinu EUFOR je poslao dodatnih 500 vojnika u Bosnu i Hercegovinu. Je li to bilo neophodno?

Duško Vejnović:

Ako je to bila procjena komandanta EUFOR, onda je to bilo opravdano. Inače, mislim da je BiH relativno bezbjedna što se tiče rizika i prijetnji, ali nadzor i kontrola EUFOR nisu suvišni. EUFOR je zadužen za provođenje vojnog dijela Dejtonskog sporazuma, ali ima i policijske nadležnosti u borbi protiv organizovanog kriminala.

Armin Kržalić:

Gotovo cijelu prošlu i početkom ove godine imali smo razne političke krize koje su ugrožavale sigurnost građana. Mnogo građana je napuštalo zemlju zbog straha šta će biti sutra bojeći se da bismo se ponovo mogli vratiti u devedesete jer su mediji bili prepuni informacija da su političari, da bi ostvarili svoje lične interese, spremni ugroziti čak mir u BiH. Zbog toga je procijenjeno da se pošalje dodatni kontingent vojnika EUFOR. Iako smatram da 1.200 vojnika EUFOR nije sila koja može spriječiti sukobe, sa psihološkog aspekta dobro je da su oni tu.

Karabeg:

Predsednica Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je komandantu EUFOR da pojačano prisustvo vojnika EUFOR u naseljenim mestima izaziva uznemirenost i zabrinutost građana RS. Istog mišljenja je i Milorad Dodik.

Vejnović:

To su političke izjave. Treba imati u vidu da je ovo izborna godina. Ne vidim da su građani uznemireni. Dobar dio građana u RS smatra da je, kad se mi sami – Srbi, Bošnjaci i Hrvati – nismo mogli dogovoriti o zajedničkom životu i pravnoj državi, morao doći neko drugi, u ovom slučaju snage EU, da nadziru, kontrolišu i sarađuju sa policijskim organizacijama u RS, Federaciji BiH i Distriktu Brčko. Uznemireni mogu biti samo pojedinci i grupe koje se bave organizovanim kriminalom, švercom narkotika i oružja i terorizmom.

Kržalić:

Mislim da te tvrdnje ne stoje i da su kontraproduktivne i sa aspekta sigurnosti i sa aspekta radikalizacije stanovništva. Radikalni Dodikovi stavovi prema međunarodnim institucijama, prema OHR i Visokom predstavniku Kristijanu Šmitu doveli su do toga da je u Banjaluci bilo javnih prijetnji smrću Šmitu na koje Dodik nije ni reagovao. To je klasični primjer kako političari radikalnim stavovima mogu proizvesti ekstremizam. Pitanje je samo da li ćemo imati i terorizam, pa da neko nasiljem krene protiv međunarodnih institucija.

Karabeg:

Mandat snaga EUFOR traje godinu dana i ističe u novembru ove godine. Može ga obnoviti samo Savet bezbednosti UN. Da li bi Rusija mogla staviti veto na produženje mandata?

Vejnović:

S obzirom na novu situaciju u svijetu u kojoj se Rusija nalazi na jednoj, a veći dio svijeta na drugoj strani, moguće je da se stvari zakomplikuju. Pretpostavljam, međutim, da je u tom slučaju moguća transformacija međunarodnog nadzora i konotrole uz saradnju sa policijskim organizacijama i Obavještajno-bezbjednosnom agencijom BiH. Inače, za razliku od kolege Kržalića, mislim je sadašnji broj vojnika EUFOR dovoljan. Jer, ukoliko bi došlo do nekog oružanog sukoba, EUFOR i NATO bi sigurno brzo reagovali i neutralisali svaki pokušaj ekstremista. Ali nadam se da Rusija ipak neće staviti veto uz pretpostavku da im nije do sukoba na Zapadnom Balkanu.

Kržalić:

Može se pretpostaviti da će Rusija sigurno ići u pravcu stavljanja veta. S druge strane, ima najava da se stav Rusije neće mijenjati i da ona nema ništa protiv međunaradnih snaga u BiH, ali ne znam koliko se može vjerovati Rusiji s obzirom da je tvrdila da neće napasti Ukrajinu, pa je onda izvršila agresiju. Ne vjerujem političkim izjavama Kremlja. Mislim da sve zavisi od lobiranja u Vijeću sigurnosti. Ali bez obzira na to šta će se dogoditi u Vijeću sigurnosti, međunarodne snage će ostati u BiH. Možda će im se promijenti naziv, ali one će ostati.

Karabeg:

Koje su alternative EUFOR ako bude stavljen veto na produženje njegovog mandata?

Kržalić:

Alternativa je jednostavna – snage NATO. U pomenutom Aneksu 1A precizirano je da se daje saglasnost NATO da može uspostaviti snage koje će djelovati pod pod njegovom komandom. Takođe postoji saglasnost da druge države mogu pomoći u provedbi vojnih aspekata mirovnog sporazuma. Ponavljam, međunarodne snage će ostati u BiH i ako Rusija stavi veto na produženje mandata EUFOR. Samo je u pitanju u kojem će to biti paketu.

Karabeg:

Postoji li bojazan da bi sukob u Ukrajini mogao da se prenese u BiH?

Vejnović:

Što se tiče BiH, mislim da te opasnosti nema, ali problem Srbije i Kosova može biti fitilj za potpaljivanje. Veća je opasnost relacija Kosovo – Srbija nego eventualni konflikt u BiH.

Kržalić:

Ta izjava je u Dodikovom stilu. Kad ode u Srbiju, govori ono što ne bi rekao u BiH. Ali takva izjava člana Predsjedništva, koje je vrhovni komandant oružanih snaga BiH, za mene je poražavajuća. Zar nije apsurdno da komandant oružane sile jedne države ode u drugu i kaže da je vojska te države spremna da brani jedan narod u njegovoj državi. Oružane snage BiH nisu ni bošnjačke ni hrvatske ni srpske nego vojska sva tri naroda i jedino ona ima legitimno pravo da brani BiH. Za mene je ta izjava prije svega sramna. Da sam ja kao član Predsjedništva otišao u drugu zemlju i rekao da su snage te zemlje spremne da brane moj narod, nikad se ne bih vratio u državu u kojoj sam član Predsjedništva.

Kržalić:

Mislim da se sada sukob u Ukrajini ne može prenijeti na BiH s obzirom da se ruski planovi ne odvijaju po prvobitnom scenariju. Da su se stvari odvijale po tom scenariju, bilo bi određene destabilizacije i na ovom području. Sad je to dosta teže.

Karabeg:

Dodik je nedavno prisustvovao vježbi Vojske Srbije Štit 2022 i tom prilikom izjavio da VS može uspešno da brani i odbrani narod u RS. Da li on to nagoveštava da bi VS branila RS u slučaju otcepljenja?

Vejnović:

Nema elemenata za otcjepljenje, Srbija poštuje međunarodni pravni poredak.

Kržalić:

Oružane snage BiH nisu ni bošnjačke ni hrvatske ni srpske nego vojska sva tri naroda i jedino ona ima legitimno pravo da brani BiH. Za mene je ta izjava prije svega sramna.