Da bi građani u svakodnevnom životu mogli da osete pozitivnija ekonomska kretanja koja bi trebalo da unesu tračak nade i optimizma u njihove kućne budžete, vlasti u BiH će u novoj 2013. imati pune ruke posla. Ono što građani od vlasti prvenstveno očekuju jeste donošenje hitnih mera da bi stopa nezaposlenosti, koja je dosegla čak 43,3 odsto, bila drastično smanjena.

Ministar komunikacija i saobraćaja BiH i potpredsednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Damir Hadžić kazao je za sarajevske medije, prenela je Beta, da bi iduća godina mogla biti godina blagog ekonomskog oporavka, rasta BDP i povećanja broja zaposlenih u BiH, i da će u suprotnom biti „jako mnogo socijalnih problema“. Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko izrazio je uverenje da je u 2013. moguć stvarni napredak BiH.

Kada je u pitanju ekonomska stabilnost, vlasti u BiH će, prema preporukama MMF, morati da uvedu dodatne mere i napore u narednom periodu. „Ukupna ekonomska situacija je teža nego što smo očekivali“, naveo je MMF u pismu vlastima u BiH.

Pred Republikom Srpskom je teška godina i sučeljavanje s krizom, imajući u vidu tamošnju recesiju, pad BDP, smanjenje izvoza i povećanje uvoza i stope nezaposlenosti. Ekonomski analitičari upozoravaju da RS preti dužničko ropstvo, te da vlasti nisu pokazale iskrenu nameru da se obračunaju sa sivom ekonomijom, kriminalom i korupcijom. Istovremeno, navode oni, raste broj siromašnih i korisnika javnih kuhinja. Analitičari ocenjuju da bi RS uskoro mogli da potresu socijalni nemiri, a da bi „žrtveni jarac“ socijalnog bunta mogao dan bude upravo premijer Aleksandar Džombić.

Pred brojnim izazovima biće i Crna Gora. Nju u novoj 2013. očekuje pravi udar ekonomske krize, početak pregovora sa EU, konkretni rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i predsednički izbori. Ekonomska kriza zaoštrila je probleme crnogorske ekonomije orijentisane ka uvozu, povećala njen dug na gotovo 60 odsto BDP, povećala broj siromašnih i produbila jaz u odnosu na bogatije. „Godina u koju ulazimo biće godina istine za ekonomiju Crne Gore i njene javne finansije. Suočavanje sa teškom situacijom zahteva spremnost političkih elita da sprovedu reforme koje u mnogim segmentima mogu biti bolne. Veliko je pitanje da li će na ovo biti spremna postojeća vlada ili će populistički nastaviti da gura probleme pod tepih“, ocenila je za Betu analitičarka Daliborka Uljarević.

U političkom smislu Crnu Goru očekuju predsednički izbori koje Uljarević ocenjuje kao „prelomne“, ukoliko opozicija uspe da podrži zajedničkog kandidata i „uloži pametno svoje resurse“ u te izbore.

Ključni događaj za Hrvatsku u 2013. biće ulazak u EU, deset godina pošto je podnet zahtev za članstvo, ali građane više od toga zanima hoće li vlada premijera Zorana Milanovića uspeti da smanji nezaposlenost koja je na kraju ove godine prešla brojku od 350.000. Do predviđenog ulaska Hrvatske u EU 1. jula 2013, još sedam od ukupno 27 država članica EU treba da ratifikuju hrvatski pristupni ugovor, a potencijalno najveći problem Hrvatsku vreba iz neposrednog susedstva. Zbog spora u vezi s vraćanjem novca hrvatskim štedišama bivše Ljubljanske banke, koji već dve decenije opterećuje odnose Hrvatske i Slovenije, iz Ljubljane su ponovo stigle pretnje da neće ratifikovati hrvatski pristupni ugovor ukoliko ne bude postignuto zadovoljavajuće rešenje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari