Dušan Simović, paraglajderista iz Bijelog Polja, dok je bio mali, često je sanjao kako leti. U mašti je gledao svijet ispod sebe. Nadlijetao sela i gradove, planine i rijeke…. Kasnije, dječački snovi su se raspršili. Ili su se sakrili negdje u Duškovoj glavi, a da on toga nije bio svjestan. Radio je kao novinar i tehnički urednik u Reviji Polje iz Bijelog Polja i skroz zaboravio na letilice u bilo kom obliku.
I ko zna koliko bi želja za letjenjem „čučala“ u sakrivenom kutku njegovog mozga, da jednog dana nije dobio novinarski zadatak da napravi tekst o dvojici momaka koji su se bavili paraglajdingom. Simović kaže da je to bilo u jesen 2003. godine i da do tada o paraglajdingu nije znao ništa. Ipak, za kratko vrijeme je uspio da postane vrhunski paraglajderista. To govori činjenica da je 30 na svjetskoj rang listi i prvak Crne Gore u preciznom slijetanju i da je ove godine proglašen za najboljeg sportistu za 2008. godinu u izboru Vazduhoplovnog saveza Crne Gore.
Prelomni novinski članak je Dušana Simovića trebalo da napravi o prvim paraglajderistima u Bijelom Polju, Siniši Vukotiću i Milošu Levičaru. „Zamolio sam ih da mi pomognu da napravim jedan kratak let od 10-ak metara, kako bih i sam doživio ljepotu letjenja“, priča Dušan. Taj desetometarski let je bio ljubav na prvi pogled. Skrivena želja za letjenjem je definitivno izašla na vidjelo i više nije bilo povratka. Dušanova opsesija su postali konopci i kupola pargalajdera.
– Pozajmio sam od Siniše i Miša neku prastaru opremu i počeo da treniram. Kako u Crnoj Gori do tada nije bilo kvalifikovanih instruktora, počeo sam da se obučavam sam. Da skidam sa Interneta tekstove o paraglajdingu, da kupujem knjige i da zovem pilote i konsultujem se sa njima o pojedinim stvarima. U saradnji sa literaturom i pilotima počeo sam da usavršavam letačke vještine, priča Simović.
Onda je 2006. godine izdvojio pare za sopstvenu opremu i registrovao paraglajding klub „Dinamik“ i počeo da se bavi ovim sportom profesionalno. Od tada je česta pojava da iznad Bijelog Polja poleti „jato“ paraglajdera. „Sada vozim tandem, vozim motorni paraglajder, imam licencu za pilota paraglajdera, tandem licencu, licencu za motorni paraglajder i trebalo bi ovih dana da dobijem i zvaničnu licencu za instruktora. Od paraglajdinga zarađujem za život.“
I ne samo to, Dušan je za samo dvije godine postao uspješan takmičar u paraglajderskoj disciplini „precizno slijetanje“. Trenutno se nalazi na 30 mjestu na svjetskoj rang listi. „Prvi put sam se takmičio na memorijalnom turniru Dragoslav Divac u Prijepolju, nakon toga sam imao nekoliko manjih takmičenja, i onda sam vidio da na tome mogu da radim. Počeo sam malo napornije da treniram u toku 2007. godine i onda sam počeo da se pojavljujem na nekim značajnijim takmičenjima. Tako sam učestvovao na prvom kolu Svjetskog kupa u Makedoniji, poslije na Evropskom prvenstvu u Niškoj banji, gdje je bilo 13 reprezentacija i gdje se prvi put pojavila i reprezentacija Crne Gore. Tu smo osvojili 10 mjesto. Takođe, učestvovao sam na finalu Svjetskog kupa u Tokiju i još na brojnim takmičenjima u regionu. Sve to je doprinijelo da se sa 370 mjesta na početku 2008. godine probijem na 30 mjesto na svjetskoj rang-listi“, priča on.
Dušan Simović je jesenas osvojio Državno prvenstvo Crne Gore, a za iduću sezonu ima velike ambicije. Njegovo ovogodišnje takmičenje počinje prvim kolom Svjetskog kupa u Maleziji, poslije toga će učestvovati na Svjetskim vazduhoplovnim igrama, ili takozvanoj Vazduhoplovnoj olimpijadi u Torinu u Italiji, dok će prvog vikenda nakon Olimpijade, učestvovati na Svjetskom prvenstvu u Hrvatskoj. „U Hrvatskoj će nastupiti naša reprezentacija. Poslije toga slijede jaka takmičenja u Mađarskoj, Bugarskoj i Makedoniji“, kaže Simović, kojem je, uprkos uspjesima u disciplini „precizno slijetanje“, ipak, velika ljubav disciplina – prelet.
– Prelet je moja velika ljubav. Međutim, takmičenje u toj disciplini zahtijeva posebnu opremu, a to su trkački paraglajderi visokih kategorija. Moja oprema koju trenutno posjedujem nije dovoljno dobra za takmičenje. Prelet se leti na taj način što se takmičiš sam sa sobom. Tu je bitno da odletiš što dalje. Tehnika preleta se sastoji u tome da letiš u određenim danima godine koji kao karakteristiku imaju pojavu termičkih stubova. Termički stubovi su „baloni“, odnosno stubovi toplog vazduha koji se uzdižu od zemlje prema nebu i završavaju se oblakom. Znači, važno je naći neki od termičkih stubova i pomoću njega odletjeti što više, objašnjava.
Ovu tehniku su paraglajderisti naučili od orlova. Tako se vinu visoko, do oblaka, i klize sve dalje. Sa stuba na stub, prave duge prelete. Dušan je do sada uspio da preleti 52 kilometra. Vinuo se iz usjeka Kanjona Tare, preletio Bijelo Polje, obod Pešterske visoravni, Berane i spustio se u Andrijevici. Kaže, da nije poznavao meteorologiju i još neke zakone prirode, ne bi uspio da napravi ovaj prelet. „Paraglajding nije samo sport, to je i avantura, na neki način i nauka, jer morate poznavati neka načela aerodinamike i termodinamike. Otkada se bavim ovim sportom, više poštujem zakone prirode. U vazduhu sam otkrio čitav novi svijet. Svijet vazduha i svijet oblaka“, kaže Dušan Simović.
A kada se nađe u tom svijetu, takmiči se sa orlovima u pronalaženju termičkih stubova. Koristi iste struje sa sokolovima. Prati let gavranova. Leti sa jastrebovima. Tako je lakše i njemu i pticama.
I zajedno uživaju u letjenju.
„Ovo vam je naš najpoznatiji paraplegičar“
Pošto paraglajding još nije dovoljno poznat sport, Dušan Simović kaže da ga ljudi često nazivaju pogrešnim imenima, kao na primjer pargvajding, palaglajding…“Jednom me rođaka moje supruge pitala da li se još uvijek bavim paragvajem. A jedan bjelopoljski biznismen me predstavio svojim prijateljima riječima: ‘A ovo vam je naš najbolji paraplegičar“, priča Simović.
Porodica podrška
Nekoliko puta je Dušan Simović letio u dvosjedu sa svojom suprugom Mimom. Kaže da je ni malo nije bilo strah, jer se naslušala dosta priča o ljepoti letjenja i to je uticalo da uživa u vazduhu. „Porodica mi je velika podrška u ovom sportu. Moja supruga Mima ima strpljenja i razumijevanja za moja česta odsustva od kuće, bilo kada su u pitanju takmičenja i treninzi, bilo da se radi o rekreativnim letovima. Jer, meni je letjenje i sport i posao i rekreacija“, kaže Simović.
Precizno slijetanje
– Kod preciznog slijetanja sve se svodi na to da se što preciznije sleti na jednu elektronsku napravu, odnosno na njen centar, koji je centimetar u prečniku, i da ostanete na nogama. Obično se pravi po nekoliko serija. To je toliko prefinjena disciplina da po nekada i najmanji dašak vjetra može da vas pomjeri i po jedan metar
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
