Harmonika sa tri registra odredila put

A otac, gledao je sina kako prelazi prstima preko dirki, ne sluteći da će njegov Ćazim jednog dana postati legenda sandžačkog sevdaha. I danas, nakon 40 godina uspješne karijere, Ćazimu je ta mala harmonika sa tri registra još uvijek u pamćenju, jednako kao i nastupi pred brojnom publikom i kao popularnost stečena 1975. godine, nakon hita „Zašto me ostavljaš ti“. A to što je postao popularan i što je snimio ovu pjesmu sreća je bilo, kaže Ćazim, što se sreo sa Omerom Pobrićem.

– Upravo te 1975. godine sam snimio pjesmu „Zašto me ostavljaš ti“, koja je uz poznanstvo sa Omerom bila prelomna u mojoj karijeri. U to vrijeme bila je jugoslovenski hit. Ljudi su me prepoznavali na ulici, a kad bih šetao Baš-čaršijom iz kahvedžinica se čula moja pjesma, priča Čolaković.

Sa Omerom Pobrićem Ćazim je sarađivao više od 25 godina. Ređao je hitove, osvajao top-liste na radijima i televizijama širom Juge. Prvi album sandžačkih sevdalinki „Poleti pjesmo Sandžaka” snimio je sa Omerom. Hitovi „Mlado momče za Sjenicu pita“, „Kad pogledam sa bedema“, „Oj golube, moj golube“, „Ja prošetah šefteli sokakom“… su sada himne Sandžaka.

– Svaku pjesmu smo odabrali ja i Čale, harmonikaš iz Sjenice. Pjesmu „Kad pogledam sa bedema“ sam snimio bez imena autora. Kasnije sam saznao da je autor te pjesme bio nastavnik muzičkog iz Novog Pazara. Međutim, njegovo ime i prezime ne znam, priča Čolaković.

Upoređujući nekadašnju estradnu scenu sa sadašnjom, Čolaković ističe da nikada lošije vrijeme nije bilo za muziku nego što je to danas. Kompjuteri su, kaže, krivi što je muzika izgubila vrijednost.

– Jer, sve ovo što sad radim tri mjeseca ili pola godine u studiju, malo dijete desnim klikom postavi na internet. Time je prodaja uništena, a Zakona o zaštiti autorskih prava ili nema ili se ne primjenjuje. U moje vrijeme muzika se cijenila i nije svako mogao da pjeva. Postojale su komisije koje su ocjenjivale da li imate kvalitet za muziku i da li možete da snimite album. Ja sam, recimo, dobijao dobar honorar od televizija kad bi me zvali na snimanje neke emisije ili koncert. A sad bih morao debelo da platim da bih došao do televizije.

Osim što je svoje ime pjesmom napravio neprolaznim, Ćazim Čolaković je i autor mnogih pjesama koje su drugi snimili. Posebno ističe pjesmu Halida Bešlića „Okuj me care, znaj da je volim“. Napisao je Ćazim i pjesmu Riza Hamidovića „Nek se nebo naoblači“ i mnoge druge i to sve u duhu sevdaha.

– Danas je malo autora sevdalinki. Međutim, sevdalinka je neuništiva i ona će živjeti, kaže Ćazim. A on, dok bude mogao da pjeva i da napiše, sa muzikom se neće rastavljat. Uskoro će obilježiti jubilej 40 godina aktivnog rada na estradi. Za tu priliku sprema stare i novokomponovane pjesme.

– U oktobru namjeravam da napravim taj koncert, ne zato da bih nešto zaradio, nego da se zna da sam prvu ploču snimio 1971. godine. Na tom koncertu će biti odabrani pjevači kojima sam ja valjao u njihovoj karijeri, odabraće se lijepe pjesme koje sam ja komponovao i pjevao i koje su druge komponovali, priča Čokalović koji danas živi u Njemačkoj i jedan je od rijetkih koji u ovoj državi ima status slobodnog umjetnika. A u slobodno vrijeme Ćazim Čolaković prošeta sa svoje četvoro unučadi, kupi im sladoled i priča o Sandžaku, o pjesmi sevdalinki koja je, zahvaljujući baš njemu, poletjela od Sandžaka kroz svijet…

Nije htio socijalu

Ćazim Čolaković je rođen u Sjenici, gdje je završio osnovnu školu. Nakon toga se njegova porodica preselila u Sarajevo. Tamo se upisao u Srednju muzičku školu, da bi 1971. godine snimio svoju prvu ploču na kojoj su se nalazile dvije pjesme: „Piši mi“ i „Ko nekad te volim“. Sa pjesmom „Ti budi moja” osvojio je prvo mjesto 1972. na festivalu u Vrnjačkoj Banji, nakon čega je njegova karijera krenula uzlaznom putanjom.

Čolaković danas živi u njemačkom gradu Genzelkirhenu, gdje dosta ljudi prima socijalu. Kada je došao tamo, htjeli su i njemu da daju socijalu. On, međutim, nije htio to. Tražio je da mu daju neku radnu vizu, da bi mogao da se kreće i zarađuje. Vlasti Genzelkirhenu su pronašle da je ćazim član GEME (međunarodna organizacija koja brine o autorskim pravima) i na osnovu toga mu dodijelili status slobodnog umjetnika.