Sada više ni Stiven Hoking ne sumnja, prekjuče je pred kamerama BBC izjavio da nije očekivao da će Higsov bozon biti pronađen u CERN-u, te da će ga to otkriće koštati sto dolara, na koliko se još 2000. godine kladio sa Gordonom Kejnom, fizičarem sa Univerziteta u Mičigenu.


„Uočili smo novu česticu, koja po svemu odgovara Higsovom bozonu“, izjavio je generalni direktor CERN-a Rolf Hojer. Sav sretan, ali i potresen i Piter Higs (83) je izjavio: „Za mene je zaista neverovatno da se ovo desilo za mog života.“

Naučnici su ipak oprezni zbog više grandioznih najava o otkrićima, za koja se kasnije ispostavilo da to ipak nije tako, i ostavljaju malu verovatnoću da nova čestica možda baš i nije ona „božja“.

„Analizirajući naše merne podatke primetili smo jasne znake postojanja nove čestice. Izvanredne performanse velikog hadronskog sudarača (LHC) i eksperimenta ATLAS, kao i ogroman trud velikog broja ljudi, doveo nas je do ovog uzbudljivog trenutka“, rekla je portparolka ATLAS eksperimenta Fabiola Đanoti, „ali potrebno je još neko vreme pre nego što zvanično objavimo rezultate“.

A zvanično je sve ponovo pomereno za kraj jula, a detaljnija slika krajem godine.

„Rezultati jesu preliminarni, ali izmereni signal daje dramatičan efekat. Zaista je reč o novoj čestici. Znamo da ona mora biti bozon i to najteži bozon ikada nađen“, navodi portparol CMS eksperimenta Džo Inkandela. „Implikacije ovoga su izuzetno značajne i upravo zbog toga moramo vrlo detaljno analizirati i proveriti rezultate.“

„Dosegli smo ključnu tačku u našem pokušaju da razumemo prirodne zakone“, rekao je Rolf Hojer, generalni direktor CERN-a. „Otkriće čestice koja je konzistentna sa Higsovim bozonom samo je početak opsežnijih izučavanja koja će utvrditi osobine nove čestice i verovatno osvetliti put ka razrešenju drugih misterija našeg univerzuma.“

Oba izvršena eksperimenta – ATLAS i CMS – uočila su novu česticu u delu masenog spektra (oko 125-126 GeV), na kojem se očekuje upravo Higsov bozon.

Međutim, sada dolazimo do problema. Nova čestica nekima izgleda isuviše „obično“. Dok se neki egzaltirani „božijom česticom“ – čudnom česticom koja postoji širom svemira i daje osobine svim elementarnim česticama, dajući im njihovu masu, neki se pripremaju za razočaranje! Neki dosadašnji eksperimenti pokazuju da je u pitanju sasvim obična čestica, koja se ponaša „po pravilima“, tako da je sve manje verovatno da će ovo otkriće doneti uzbuđenje u fiziku.

Od sredine prošlog veka fizičari su počeli da razvijaju Standardni model, teoriju koja se odnosila na sve sile i subatomske čestice u celom svemiru. Koristeći samo taj model ne može da se objasni asimetriju između materije i antimaterije u svemiru, kao ni niz fenomena vezanih za nastanak i razvoj svemira (inflaciju, ubrzano širenje današnjeg svemira, tamnu materiju i tamnu energiju). Zapravo, čeka se neka nova, fundamentalna teorija koja bi trebalo da pruži te odgovore.

Veliki hadronski sudarač u CERN-u, pored toga što traga za Higsom, traži i dokaze za postojanje supermasivnih superpartnera postojećim elementarnim česticama. Naučnici željno iščekuju da vide da li će se pronaći najlakša pedviđena superčestica – supersimetrični top kvark ili stop skvark. Stop skvark je potreban za objašnjavanje mnogih karakteristika Higsovog bozona.

Paralelno je pri svemu trajala i jedna naučna trka jer su fizičari iz SAD želeli da misteriju Higsovog bozona razotkriju pre Evropljana uz pomoć Tevatrona, ali rad te laboratorije je stao. U Tevatrona je radilo 1.150 ljudi dok je oko Velikog Hadronskog sudarača i njegovih Atlas i CMS eksperimenata uključeno više od 6.000 naučnika iz celog sveta.

Mnogo je pitanja i još više hipoteza koje tek treba dokazati. Ljudima sa strane ponekad izgleda da se naučnici približavaju balkanskim vračarama, koje imaju smisla za mnoge ostapbenderovske petljanije i pitijske odgovore. Na pitanje postojanja „božje čestice“ odgovor traži sva sabrana pamet u međunarodnom projektu pod nazivom Cern u Ženevi. Samo ime „božja čestica“ smislio je Leon Lederman, ali ju je ne bez razloga prvo nazvao „Đavolska čestica“, ali je pod pritiskom izdavača od imena odustao. Pa onda neka neko kaže kako mu je u nauci nekako sve dosadno.

Šta Srbi misle o univerzumu

Istraživači TV kanala „Diskaveri“ u emisiji „Želeli ste da znate“ prošle godine pravili su anketu u više evropskih zemalja, pa su tako utvrdili da 41 odsto ljudi u Srbiji veruje da je svemir stvorio Bog, a 42 odsto da je posledica Velikog praska, pa naravno i „božje čestice“. Isto tako oko 40 odsto stanovnika naše zemlje veruje da ne postoje vanzemaljci, ali jednak je broj onih koji smatraju da postoje, pa su i zabrinuti da će vanzemaljci zavladati Zemljom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari