Mada predizborna kampanja u Hrvatskoj već uveliko nezvanično traje, juče su joj praktično dati i vremenski okviri: predsednik Hrvatskog sabora Josip Leko objavio je da očekuje da će hrvatski parlament biti raspušten do 25. septembra. Prema hrvatskim propisima, predsednica Hrvatske redovne parlamentarne izbore mora zakazati najranije 30, a najviše 60 dana od raspuštanja Sabora. Tako da su se vesti o tome da će redovni parlamentarni izbori u susednoj državi biti održani u novembru pokazale kao tačne.

Dve glavne političke stranke – sada vladajuća SDP i opoziciona HDZ- apsolutno dominiraju hrvatskim političkim prostorom. Prema istraživanjima javnog mnjenja, HDZ vodi, i šef te stranke Tomislav Karamarko je neki dan izazvao negodovanje liberalnih medija dovodeći u pitanje verodostojnost najnovijih anketa koje njegovoj stranci daju malu prednost od dva procentna poena, dok on smatra da HDZ prednjači sa celih 12 ili čak 14 procentnih poena. Uz sumnjičenje autora anketa javnog mnjenja, Karamarko se javno zapitao sa kim oni (anketari) misle „raditi u uređenom društvu kad mi dođemo na vlast“.



 

Ipak, i jednoj i drugoj ključnoj stranci problem će predstavljati obilje malih stranaka na levici i desnici. Ni jedna ni druga velika stranka sebi ne mogu da dozvole previše rasipanja glasova u onom delu biračkog tela na koji računaju, ali problem na strani SDP je mnogo veći, mada problem na strani HDZ više mobiliše ono malo preostalih liberalnih medija na hrvatskoj medijskoj sceni. Od brojnih stranaka na levici, Živi zid i ORaH, prema anketama, imaju šanse da pređu izborni prag. Ostali, pa i stranka bivšeg predsednika Hrvatske Ive Josipovića, samo će uludo potrošiti glasove na levici kojoj dosta ozbiljno, mada ne i definitivno, preti gubitak vlasti. Hrvatska vladajuća koalicija je juče potpisala novi koalicioni sporazum za nastup na narednim izborima, a među potpisnicima nema jedino Istarskog demokratskog saveza.

Domoljubnu koaliciju oko HDZ, prema anketama i analizama, čine stranke koje bez Karamarka i HDZ na izborima ne bi imale šta da traže, ali veliki problem na hrvatskoj političkoj sceni predstavlja krajnja radikalna desnica koja se okuplja oko koalicije, malo je reći kontroverznog, radnog imena „Spremni“.

Glavna ličnost ove koalicije je Ruža Tomašić, liderka Hrvatske konzervativne stranke, a odmah do nje je i Danijel Srb, lider Hrvatske stranke prava. Ovo dvoje su poslednjih dana bezobrazno koketirali ustaškim pozdravom „Za dom spremni“, na koji direktno asocira naziv njihove koalicije, pa su one koji tu asocijaciju prepoznaju optuživali da „zapravo ne mogu prihvatiti hrvatsku kulturu, hrvatsku povijest, ni samostalnu hrvatsku državu“, a zapravo „vickast“ je bio Srb, naziv koalicije znači „spremni raditi, preuzeti odgovornost za stanje u Hrvatskoj“.

To što Tomašićeva i Srb, pozivajući u svoje društvo još neke strančice, računaju na devet do deset poslaničkih mesta nije najgora poruka iz njihove već započete kampanje. Trezveni analitičari njihovo koketiranje sa ustaškim simbolima, uključujući i najavu referenduma o pozdravu „Za dom spremni“, prepoznaju kao probne balone za reviziju prošlosti od koje se pametnima diže kosa na glavi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari