Hrvatska od 1. januara ukida 73 granična prelaza sa Slovenijom i Mađarskom

„Za sve građane Hrvatske to znači da više neće morati da pokazuju dokumente prilikom prelaska granice“, istakao je Božinović pred poslanicima u Sabotu.

On je dodao da se ukida 58 graničnih prelaza sa Slovenijom i 15 sa Mađarskom.

Kontrole na aerodromima iz tehničkih razloga će biti ukinute od 26. marta.

Božinović je objasnio da će tada letovi prema državama članicama šengenske zone postati letovi unutar tog područja, pa će, na primer, ista pravila važiti za let za Dubrovnik i Amsterdam.

Što se tiče istočnih granica, odnosno granica s državama koje nisu članice EU i Šengena, od 1. januara se ne očekuju veće promene jer se na graničnim prelazima sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom od ranije primenjuju šengenska pravila, rekli su ranije agenciji Beta u hrvatskom Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Očekuju se, međutim, neke izmene kada je reč o boravku.

Kako su naveli u MUP, Zakonikom o šengenskim granicama definisano je da državljani trećih zemalja mogu boraviti na kratkotrajnom boravku, ukoliko ispunjavaju sve propisane uslove, u trajanju najviše do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.

„Ako je osoba na šengenskom prostoru boravila 90 dana, ona mora napustiti taj prostor, a dužina prethodnog boravka računa se za razdoblje 180 dana koje prethodi svakom danu boravka. Tako, na primer, ako je osoba u proteklih kalendarskih 180 dana boravila 45 dana na šengenskom prostoru, ona može na području bilo koje države šengenskog prostora boraviti još 45 dana“, precizirali su za Betu u hrvatskom ministarstvu.

Takođe, kada počne primena Uredbe o evropskom sistemu za za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) državljani trećih zemalja će za ulazak u šengensku zonu u svrhu kratkotrajnog boravka pre ulaska morati da imaju ETIAS odobrenje.

Svi stariji od 18 i mlađi od 70 godina plaćaće sedam evra po zahtevu.

Kako je ranije rečeno, cilj uvođenja je kontrola ulaska i boravka državljana trećih zemalja na šengenskom području.

Hrvatska od 1. januara istovremeno postaje članica Šengena i evrozone, odnosno, zvanična valuta postaje evro.