Identifikacija i rješavanje problema

Zbog toga je ovaj Odbor i krenuo u kampanju „ispitivanja pulsa“ građana Crne Gore o nacrtima ovih zakona, kako bi se što kvalitetnije obuhvatili svi segmenti zaštite od diskriminacije i sprečavanja nasilja u porodici, pa su održane javne tribine na ovu temu u Gimanziji i na Ekonomskom fakultetu u Bijelom Polju.

Kada je riječ o nasilju u porodici, do sada su u Krivičnom zakonu već postojale neke mjere za određena postupanja, dok će Zakona o zaštiti od diskriminacije u Crnoj Gori biti prvi put donete. Mjere predviđene Krivičnim zakonom o sprečavanju nasilja u porodici predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore Đorđe Pinjatić ne smatra dovoljno operativnim da bi dali prave rezultate i zabog toga je po njegovom mišljenju dobro što će se donijeti jedan potpuno novi zakonski akt koji će na sveobuhvatan i temeljan način da se suoči sa tim problemom.

– Kada je u pitanju donošenje Zakona o diskriminaciji, njega prvi put donosimo. Smatramo da je sem prepoznavanja određenih vrsta diskriminacije koji se odnose na etničku i vjersku pripadnost, važno i prepoznavanje nekih drugih diskriminacija koje su bilo zbog naše tradicije bilo zbog nekih društvenih odnosa u fazi razvoja. Treba da napravimo neke smjernice kako da se ubuduće suočimo sa tim problemima, a smatramo da nam građani mogu dati veoma važan doprinos. Želimo da se suočimo sa jednom pojavom koja je manje ili više prisutna u svim društvima, sa pojavama koje predstavljaju značajan remetilački faktor društvenih kretanja i želimo to da uradimo na najefikasniji mogući način, kaže Pinjatić.

Njegova koleginica Svetlana Jonica kaže da je Zakon o zabrani diskriminacija sistemski zakon kojim se definiše i oblast diskriminacije i način zaštite, odnosno zabrane diskriminacije.

– Ista situacija je i kod Zakona o suzbijanju nasilja u porodici, gdje nije postojao konkretan zakon, već je to bilo jedno od rješenja u Krivičnom zakonu, ali nije bio razrađen. Veoma je bitno to što smo se suočili sa problemom diskrimanacije i što pokušavamo da nađemo institucionalne mehanizme i da se borimo protiv njih. Jer, da bi smo bilo koji problem u drupštvu riješili moramo ga definisati, moramo priznati da postoji, a onda naći put za njegovo rješavanje. Mislim da je ovaj Zakon o zabrani diskriminacije trebalo da se zove Zakon o zaštiti građana, jer bi time pokazali šta je konačni cilj i ideal kojem težimo u donošenju tog zakona, kaže Jonica.

Osim Pinjatića i Jonice, na tribini su učestvovali i ostali članovi Odbora za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore Ljerka Dragičević, Amir Hollaj i Ervin Spahić, predstavnici OEBS-Kancelarija u Podgorici Axel Jaenicke, parlamentarni savjetnik, Miloš Uljarević i Svetlana Doljenica, kao i potpredsjednik Opštine Bijelo Polje Rizo Kasumović. Organizatori tribina su Skupština Crne Gore, OSCE i Opština Bijelo Polje.