Jedna od najpoznatijih himni sportskih takmičenja, čuvena „Divoušn“, polako, ali sigurno promalja se kroz svodove hale u Laktašima. Igokea je na dobrom putu da napravi malo remek-delo u ABA ligi i da kao lider regularnog dela izbori plasman u Evroligu naredne sezone.

Teoretski, tim iz Aleksandrovca u preostalih sedam kola mora da ostvari četiri pobede (pod uslovom da Zvezda ili Partizan mt:s kao najbliži pratioci budu imali perfektan učinak), što i nije tako težak zadatak za ekipu koja je na sjajan način prebrodila brojne izazove na Jadranu.

Ukoliko u narednom kolu savlada Cedevitu na domaćem terenu Igokea će praktično već jednom nogom zakoračiti u dvorište Evrolige. Bolji međusobni skor u dvomeču sa Zvezdom i najverovatnije Partizanom (teško je poverovati da crno-beli mogu nadoknaditi minus od 23 poena iz prvog susreta), jednostavno im obezbeđuje lidersko mesto u ABA ligi. Nemoguće je i zamisliti da izabranici Dragana Bajića mogu kiksnuti kod kuće u duelima sa Zadrom, Solnokom i Krkom, dok će gostovanja Partizanu, MZT i Ciboni najverovatnije biti idealne provere u sklopu priprema za fajnal-for regionalnog takmičenja.

Iako je evidentno da će apsolutni hit u ABA ligi uskoro obući evroligaško odelo, svi od reda u taboru Igokee i dalje nose „rolke“, zakopčani do grla, samo razmišljaju o narednom rivalu. Dok tako govore, mislima sigurno tumaraju po Starom kontinentu, smišljajući najadekvatnije mesto za logo Evrolige. Svi navijaju za halu u Laktašima, kao rezervnu varijantu pominju „Borik“ u Banjaluci, međutim propisi Evrolige mogu biti takve prirode da Igokei stvore glavobolju od koje će patiti svi u Republici Srpskoj.

– Mi smo kao ABA liga dužni da lideru regularnog dela prvenstva garantujemo mesto u Evroligi. Ukoliko to bude bila Igokea sa naše strane neće biti nikakvih problema. Propisi Evrolige su jasni, ali o njima moraju da razmišljaju u ekipi iz Aleksandrovca. Minimalni kapacitet dvorane mora biti pet hiljada mesta. Što se tiče aerodroma, odnosno avio-linija, nisam dovoljno upućen u tu problematiku. Sećam se samo da je svojevremeno ekspedicija Makabija sletala na aerodrom u Banjaluci, kada su igrali protiv Borca, tako da u tom pogledu ne bi trebalo da bude većih problema – naveo je Roman Lisac, izvršni direktor ABA lige.

Hala u Laktašima počela je sa radom polovinom 2010. godine. Iako je reč o modernom izdanju, njen kapacitet je svega 3.026 mesta, što nikako ne ispunjava standarde Evrolige. Milorad Dodik, predsednik Republike Srpske, koji je ujedno i najzaslužniji za potpuni preporod i veliki napredak Igokee na svim poljima, imao je apsolutni uvid u sve performanse hale u Laktašima, tako da se može očekivati da će uz pomoć najbližih saradnika pokušati da pronađe adekvatno rešenje. Kada je u pitanju „Borik“ u Banjaluci, dvorana se nalazi u fazi delimične rekonstrukcije. Izgrađena je daleke 1974. godine, a takođe je nejasno da li njen kapacitet može biti u skladu sa propisima najelitnijeg takmičenja. Naime, „Borik“ ima samo 2.460 sedećih, 1.200 stajaćih i još 600 mesta pored aut linije, što verovatno neće oduševiti čelnike Evrolige. Hali je neophodna potpuna rekonstrukcija, za koju Republika Srpska ili Banja Luka moraju da pronađu 2,8 miliona KM. Grad je uspeo da izdvoji 940.885 KM za prvu fazu koja uključuje sanaciju krova, sistema ventilacije i klimatizacije, kao i staklenih prizmi. Stajaća mesta mogu biti problem, jer u ostalim halama u kojima se igraju evroligaški mečevi takve varijante nisu u opticaju. Čak i kada bi rekonstrukcija bila završena do starta naredne sezone, pitanje je da li bi „Borik“ proširio kapacitet do neophodnih pet hiljada mesta.

– Imamo još sedam kola do kraja regularnog dela Lige. Rano je još za razgovore u vezi sa prolaskom u Evroligu. Igračima je neophodan mir kako bi se koncentrisali isključivo na igru. Svesni smo da za B licencu svaki tim u Evroligi mora imati halu sa minimalnim kapacitetom od pet hiljada mesta, a za A licencu od 10.000. Imamo ideju kako da proširimo tribine u Laktašima, a u krajnjem slučaju koristićemo halu u Banjaluci. Neka svi budu uvereni da, ukoliko Igokea izbori mesto u Evroligi, njeno učešće u najelitnijem takmičenju neće biti ugroženo – istakao je Pavle Ćorović, portparol tima iz Aleksandrovca.

Pitanje avio-prevoza nije baš toliko naivno i jednostavno. Aerodrom je na 23 kilometra od Banja Luke. U bivšoj SFRJ bio je namenjen za interni avio saobraćaj, a nakon raspada države pretvoren je u međunarodni. Udaljen je svega 1.100 metara od magistralnog puta Banja Luka – Gradiška, tako da lokacijski verovatno ispunjava uslove Evrolige. Avio linije mogle bi da predstavljaju problem, jer većina ekipa leti redovnim linijama, a samo najbogatiji imaju pravo luksuza na čarter. Eventualni dolazak ekipa iz udaljenijih mesta (Žalgiris, Lijetuvos, Prokom, recimo Uniks) mogao bi da bude problematičan. Najbliži aerodromi koji ispunjavaju sve uslove nalaze se u Zagrebu na 200 kilometara, odnosno u Sarajevu (240 kilometara). Ipak, tolika udaljenost gradova sigurno ne bi bila po ukusu čelnika Evrolige, a i timovima bi još najmanje dva i po sata vožnje autobusom zaista bio dodatni napor. U skladu sa tim, ukoliko uprava Igokee ne bude na vreme pripremila teren, avio prevoz mogao bi da predstavlja vrzino kolo iz kojeg bi tim iz Aleksandrovca teško našao izlaz.

„Aleksandrovac u Laktašima“

KK Igokea „nastanjen“ je u Aleksandrovcu, malom mestu u opštini Laktaši. U samom mestu Laktaši izgrađena je hala u kojoj kao domaćini igraju košarkaši trenutnog lidera ABA lige. Inače, Laktaši su udaljeni svega 19 kilometara od grada Banja Luka, a u njenom reonu nalazi se i civilni aerodrom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari