Senator Barak Obama kandidovao se za predsedničke izbore u SAD kao jedan od nekolicine kandidata koji su se od samog početka protivili ratu u Iraku. Takav stav ga na neki način oslobađa odgovornosti povodom rata i donošenja odluke o tome da li se treba izvinjavati naciji zbog invazije.

Senator Barak Obama kandidovao se za predsedničke izbore u SAD kao jedan od nekolicine kandidata koji su se od samog početka protivili ratu u Iraku. Takav stav ga na neki način oslobađa odgovornosti povodom rata i donošenja odluke o tome da li se treba izvinjavati naciji zbog invazije. Iako je Irak odlučujuće pitanje u trci za predsedničke izbore 2008, za Obamu, demokratu iz Ilinoisa, može da bude lakše da preispituje prošlost nego da ističe svoje buduće stavove. Trenutni predlozi za Irak koje nude Barak Obama, senatorka Hilari Klinton, demokrata iz Njujorka, i bivši senator Džon Edvards iz Severne Karoline više su slični nego što odražavaju razlike, uključujući i postepeno povlačenje trupa iz Iraka.
Iako Obama kreira svoju predsedničku kampanju obraćajući se demokratama koji se dugo protive ratu, donedavno on nije bio jedan od najglasnijih govornika svoje partije koji je istupao protiv rata. Oštro se protivio ratu kada se kandidovao za senatora 2004, ali kada je stigao u Vašington čekao je da prođe 11 meseci kako bi održao ozbiljan govor o Iraku.
U prošlonedeljnom intervjuu Obama je izjavio da planira da nastavi da koristi autorizaciju rata kako bi se izdvojio u odnosu na svoje kolege, demokratske predsedničke kandidate. Kao dodatak tome, Klintonova, Edvards, senatori Kristofer Dod i Džozef Biden glasali su za invaziju. „Postoje ljudi koji iskreno veruju da je rat bio najbolji tok akcije, ali u nekim slučajevima političari su počeli da se preračunavaju. Ako se osvrnu unazad mnogi ljudi se osećaju kao da nisu postavili dovoljno teška pitanja,“ dodao je on.
Obama nije ranije bio toliko kritičan prema glasanju u Kongresu koje je održano 11. oktobra 2002. Tokom nekoliko intervjua pre donošenja Demokratske nacionalne konvencije 2004, kada je otpočeo njegov politički napredak, on je govorio da ne krivi demokrate za odobravanje rata. Sada se čini da pokušava da podvuče oštre razlike između svog ranijeg otpora prema ratu i senatora koji su glasali za njega, a koji se sada izvinjavaju. Senator Edvards se odrekao svog glasa i izvinio zbog njega, a Hilari Klinton se nije izvinila ali je objasnila da ne bi podržala rezoluciju da je onda znala ono što sada zna.
Tokom Obaminog predstavljanja na početku kampanje nekoliko pitanja je izazvalo više podrške od samog kritikovanja rata. Obama ne pokušava da odgovornost za rat pripiše isključivo Bušu, kao što su to činili kandidati Demokratske partije na izborima 2004, već pokušava da proširi krug odgovornosti na one koji su podržali invaziju. „Mi smo i dalje u ratu koji nikada nije trebalo da bude podržan“, rekao je Obama prošle nedelje upućujući se na Klintonovu i ostale demokratske rivale. Dva dana kasnije, tokom mitinga u Teksasu on je rekao: „Ponosan sam na činjenicu da sam još 2002. rekao da je ovaj rat greška.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari