Kad je cvetalo savezništvoPrijateljstvo između žitelja podravnogorske varošice Pranjani i Amerikanaca započeto još u toku Drugog svetskog rata spasavanjem savezničkih avijatičara, među kojima je bilo najviše američkih pilota, nastavljeno je i posle završetka velikog rata, a još jednu potvrdu poštovanja naroda ovog kraja koji su spasavali oborene savezničke pilote, Pranjanci su dobili juče, kada su […]

Kad je cvetalo savezništvo

Prijateljstvo između žitelja podravnogorske varošice Pranjani i Amerikanaca započeto još u toku Drugog svetskog rata spasavanjem savezničkih avijatičara, među kojima je bilo najviše američkih pilota, nastavljeno je i posle završetka velikog rata, a još jednu potvrdu poštovanja naroda ovog kraja koji su spasavali oborene savezničke pilote, Pranjanci su dobili juče, kada su Pranjane i Galovića brdo, pranjanski zaseok gde se u vreme rata nalazio inprovizovani aerodrom za spasavanje pilota, posetili ambasador Amerike u Beogradu Kameron Manter i brojna delegacija Nacionalne garde američke države Ohajo koja u Srbiji boravi u okviru Programa državnog partnerstva između Srbije i Ohaja…

Za pogaču i so, za rakiju, gibanicu i ostale đakonije bio je zadužen, a ko bi drugi, najpoznatiji pranjanski ugostitelj Ranko Ustaša koji je goste dočekao u svom novom raskošnom etno restoranu…

– Pomagali smo do sada, a pomagaćemo i dalje – rekao je ambasador Manter, upućujući ovde, na padinama Ravne gore, u srcu Srbije, čestitke narodu Srbije na uspešnom hapšenju Radovana Karadžića.

E, da li su svi prisutni baš sa oduševljenjem prihvatili čestitke ambasadora zbog hapšenja Radovana Karadžića, nikada se neće saznati, ali ono što se zna, to je da je između ambasadora Kamerona i Dragana Veselinovića bilo razgovora o izgradnji muzeja na Galovića brdu posvećenog operaciji „Haljard“ kada je u leto 1944. godine sa ovog improvizovanog aerodroma poletelo na desetine transportnih aviona sa savezničkim avijatičarima koje su sačuvali i do slobode ispratili Pranjanci i četnici Dragoslava Draže Mihajlovića.

Glas javnosti, 9. 9.

Ukleta kumstva

„Pre četiri godine, kada me je Šešelj pozvao da mu krstim unuka, rekao sam ženi: „Ovo neće na dobro da izađe“. Šešelj je sa svim svojim kumovima došao u sukob. I eto, sada se to obistinilo – rekao je pre dva dana Nikoliću Skupštini Srbije. Pre nego što se okumio sa Nikolićem, Šešelj je većodavno bio raskinuo kumstvo sa Draškovićem.

Podsetimo, ubrzo nakon što su 1989. godine formirali Srpsku narodnu obnovu, Draškovići Šešelj su se posvađali i otišli svako na svoju stranu. U narednih petnaestak godina njihovo kumstvo, na tragu onog između Miloša Obrenovića i Karađorđa (doduše, bez seče glava), bilo je jedna od veselijih tema na srpskoj političkoj estradi, a na momente se činilo da u Srbiji besni građanski rat između SPO i SRS-a. A bilo je tu svega, od uvreda ko je hrvatski, a ko američki špijun, ili ko je ubica, a ko ratni zločinac, do prebijanja poslanika i slanja u zatvore…

Tako je Šešelj nazivao Draškovića političarem koji se nudi da bude „okupacioni gaulajter“ i „kandidat za novog Milana Nedića“, skandiranje na mitinzima SPO „Vuče, Vuče“ podsećalo ga je na „Duče, Duče“, a tvrdio je i da mu se kum odao narkomaniji. Zato ne bi trebalo da čudi zašto je Aleksandar Vučićnetragom nestao iz javnosti u vreme kad vaskoliko srpstvo iščekuje kojem će se on carstvu prikloniti. Nije lako biti Šešeljev kum, a i Vučićje jedan od njih, kao i član tima za odbranu Šešelja pred Haškim tribunalom Slavko Jerković.

Alo!, 10. 9.

Zbijanje redova

* Todorovićjuče Nikoliću nije dao da uđe u svoj kabinet u Skupštini Srbije?

– Uspeli su da zauzmu Tominu kancelariju, ali ja sam odbranio moju i kancelariju Jorgovanke Tabaković, koja je službeno u Azerbejdžanu.

* Ko je „napao“ vaš kabinet?

– Radeta i Jovanovićeva. Zbile su redove ispred moje kancelarije i prvo nisu hteli da me puste.

* Šta ste uradili?

– Pogledao sam ih popreko i pitao zar zaista misle da će moći mene da spreče da uđem.

* I?

– Pa, pomerile su se s vrata i propustile me.

Božidar Delić, poslanik kluba Napred Srbijo za Gazetu, 10. 9.

DSS najjača

 

* Ima li promena u kadrovskim rešenjima u DSS?

– Njih uvek ima, ali ne znam šta vi pod tim podrazumevate.

* Mislim na izjavu Bore Đorđevića koji je rekao da je odlazak sa vlasti DSS odlična prilika da stranka pročisti svoje redove od ljudi koji su tu bili samo zbog vlasti i novca.

– Uvek je dobro ako otkrijete da su vam u redovima bili neki samo zarad vlasti i novca. To je jako dobro za samu stranku jer kada ih otkrijete onda ih se i ratosiljate. Tako bi trebalo da je u svim strankama.

* Ko je to imenom i prezimenom bio u DSS samo zbog para i vlasti?

– Ja vodim poslanički klub i potpredsednik sam stranke pre svega zbog te funkcije. Iz moje vizure nemam pregled takve situacije.

* Šta konkretno DSS radi na poboljšanju rejtinga?

– Radimo sve ono što jedna politička stranka mora da uradi a to su nastupi u javnosti, ne menjamo svoje političke stavove preko noći, dobro čuvamo svoju doslednost u onome što su osnove našeg programa i prosto znamo da će stvari u jednom trenutku doći na svoje mesto i da će DSS ponovo biti možda i najjača politička stranka u Srbiji.

Miloš Aligrudićza Pravdu, 11. 9.

Šta reći

…I – dok se popovi svađaju, đavoli vladaju. Donose ove zakone, biraju ministre… Puštaju požare, poplave, ciklone, zemljotrese. Ruše avione, proizvode nove viruse…

Loša vest kruži planetom.

Šta ima novo? Pitate prijatelja… Ništa… Odlično!

Ništa je blagodet.

Treba da naučimo da poštujemo status quo.

U državi Danskoj ništa novo. Srećna zemlja!

Ni ja ne volim novosti i novitete. Gledam staru rusku seriju „Za cara i otadžbinu”… Kakva je to zemlja bila – pre samo dva veka! Carevina, raskošna, sjajna, gospodska…

Dok su na drugom kraju sveta, na američkom kontinentu, odbegli robijaši i avanturisti tragali za zlatom, naseljavajući potpuno puste goleti, u Rusiji je cvetala umetnost.

Dok su u Americi kopali, po sivim pustarama, u Rusiji su igrali kadril i vozili se u zlatnim kočijama…

I ne samo to: U Rusiji su pisali „Rat i mir”, „Anu Karenjinu”, „Zločin i kaznu”… U Rusiji su živeli Puškin, Jesenjin, Cvetajeva…

Šta reći?

Jasmina Ana za Politiku, 8. 9.

Prstom se potpisuje 12.600 Crnogoraca

Iako je pohađanje osnovne škole obavezno posljednjih 60 godina, Crna Gora na Međunarodni dan pismenosti, u trećem milenijumu može da se „pohvali“ sa 12.600 nepismenih građana. Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore (MONSTAT) iz 2003. godine, kada je rađen posljednji popis stanovništva, 2,35 odsto građana potpisuje se prstom.

Od ovog broja, najviše je nepismenih stanovnika imaju Opštine Plav 5,7, Ulcinj 5,5 i Pljevlja 4,1 odsto. Podaci MONSTAT-a pokazuju da 82 odsto nepismenog stanovništva čine žene. Ova pojava je izraženija kod građana koji imaju iznad 50 godina, čak 80 odsto. Sociolog Srđa Vukadinovićističe da „u trećem milenijumu ne bi trebalo govoriti o elementarnoj, većo informatičkoj nepismenosti, što dovodi do zaključka da crnogorsko društvo modernizacijski zaostaje za ostatkom svijeta“.

– Činjenica da u eri komjutera imamo dva odsto elementarno nepismenih, jasno govori da je procenat informatički neobrazovanih mnogo veći, što je gotovo nedopustivo u zemljama Evrope i svijeta. To ne čudi, obzirom na crnogorsku tradiciju, koja na svako napredovanje gleda sa ironijom, pa iako smo formalno svi za boljitak, ne praštamo uspjeh, objašnjava Vukadinović.

Dan, 9. 9.

Sijeci Miško!

Ulcinj – Predsjednik Nevladine organizacije „Zeleni korak” Dželjalj Hodžićobavijestio je juče opštinske organe i medije da je na području naselja Liman odsječeno 34 stabala maslina, kako bi NN investitor raščistio plac za gradnju.

– Ne samo da ne čudi što nam fali vode i struje, nego će nam uskoro i vazduh nedostajati. Odsjekoše sve što im je na dohvat ruke. Ko daje tim ljudima dozvolu, kontroliše li neko šta se dešava na terenu. Mi iz nevladinog sektora se trudimo koliko možemo, ali ne možemo sami, neophodna nam je pomoćdržavnih institucija – kazao je Hodžić.

Aktivisti NVO „Zeleni korak” juče su prijavili i nelegalnu sječu i probijanje puta u borovoj šumi iza hotela „Albatros”.

– Ovome se mora stati na putu. Bojim se da će u Limanu nastaviti sa sječom stabala maslina, kako bi pripremili teren za nesmetanu gradnju. Opštinski organi su obaviješteni, a šta će preduzeti, vidjećemo – istakao je Hodžić.

Republika, 10. 9.

Juriš na nudiste

Poznati zadarski ugostitelj Ivo Milin (59), vlasnik konobe Taverna u zadarkom predjelu Diklo u srijedu poslijepodne potukao se s nudistima. Dvoje stranih državljana 59-godišnjak iz Njemačke te 37-godišnja državljanka BiH nedaleko njegove konobe sunčaki su se goli, što je zasmetalo ugostitelju koji ih je na to upozorio, no ubrzo potom došlo je i do fizičkog obračuna pa je na koncu intervenirala i policija. Nudisti su prošli s lakšim ozlijedama, a svo troje dobilo je prekršajne prijave.

Slobodna Dalmacija, 11. 9.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari