Možete li da zamislite zanimljivije zanimanje od ovoga iz naslova – „istoričar stripa“, odnosno, kad dečačku i mladalačku strast čitanja i crtanja stripova od hobija pretvorite u neku vrstu profesije? A kada vašu knjigu o stripu na velikom Beogradskom sajmu knjiga, među stotinama hiljada naslova iz tzv. „ozbiljne“ literature kao konkurencijom, proglase izdavačkim poduhvatom godine onda ste s

Možete li da zamislite zanimljivije zanimanje od ovoga iz naslova – „istoričar stripa“, odnosno, kad dečačku i mladalačku strast čitanja i crtanja stripova od hobija pretvorite u neku vrstu profesije? A kada vašu knjigu o stripu na velikom Beogradskom sajmu knjiga, među stotinama hiljada naslova iz tzv. „ozbiljne“ literature kao konkurencijom, proglase izdavačkim poduhvatom godine onda ste sigurno u toj profesiji uspeli. I pri tom učinili veliku stvar za strip, stavivši ga na pijedestal koji je dugo mogao da pripadne samo knjigama, a koji, u stvari, od samih početaka pripada i devetoj umetnosti. U tome je uloga nekoga ko se bavi istorijom ove umetnosti nemerljiva. A ta uloga, kao i specijalno priznanje za doprinos srpskom stripu ovogodišnjeg Salona stripa, pripada Zdravku Zupanu.

Rođen u Zagrebu 7. februara 1950, Zupan je završio najpre Grafičku tehničku školu a potom nastavio studije na likovnom odseku Visoke poslovne škole u Beogradu, gde i danas živi. Sa 15 godina već je objavio prvi strip u listu „Mali Jež“ a sa 17 postao je stalni saradnik „Dečjih novina“ iz Gornjeg Milanovca. Najpoznatija serija mu je „Zuzuko“. Serijal o verovatno mnogim jugoslovenskim generacijama najpoznatijem mačku i mišu – „Tomu i DŽeriju“, po licenci, sa scenaristom Lazarom Odanovićem crtao je za zagrebački „Vjesnik“ osamdesetih, a devedesetih, takođe po licenci, Diznijeve junake Mikija Mausa i Šilju za jedan francuski časopis. U Srbiji je bio zapažen njegov album „Miki i Baš-Čelik“ prema scenariju Nikole Maslovare, u kojem je svet Mikija Mausa spojen sa srpskom narodnom bajkom.

Paralelno se bavi kritikom i istorijom stripa i već sredinom osamdesetih, u saradnji sa Slavkom Draginčićem, tada urednikom „Stripoteke“, objavljuje prvi tom „Istorije jugoslovenskog stripa“, u kojoj je prikupljena istoriografska građa o stripu od dvadesetih godina ovog veka, pa do 1941, odnosno o „zlatnom dobu“ jugoslovenskog stripa u međuratnom periodu u Kraljevini Jugoslaviji. NJegova kapitalna knjiga „Vek stripa u Srbiji“ izašla je 2007. u izdanju pančevačkog GRRR Festivala, a pomenuti izdavački poduhvat bio je kritički leksikon „Stripovi koje smo voleli…“ nastao u saradnji sa Živojinom Tamburićem i Zoranom Stefanovićem i objavljen 2011. Izdavač je popularnih izdanja za decu (Enigmatski zabavnik Munja, Munja Strip i Munja Bojanka), kao i za stripofile (Cepelin, Ekstra Cepelin, Edicija „Reprinti“…). Organizator je više značajnih izložbi stripa u zemljama bivše Jugoslavije i inostranstvu. Član je ULUPUDS-a od 1987.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari