Kopajući krečanu mještani sela Bijedići kod Bijelog Polja iskopali su neobičnu grnčariju i odmah pozvali stručnjke iz Polimskog muzeja iz Berana. Stručnjaci su došli na lokalitet, iskopali prvu sondu i pronašli kuću iz neolita, vremena kada su ljudi prvi put počeli izlaziti iz pećina i praviti naselja od čvrstog materijala, što je vrijeme od oko 4,5 hiljada godina prije Nove ere.
– Ovim nalazištem selo Bijedići, sa Berankršem kod Berana, postaju jedno od najznačajnih arheoloških tačaka u Crnoj Gori, ali i Balkanu, kaže vođa ekspedicije i ovog projekta Predrag Lutovac, direktor Polimskog muzeja iz Berana. „Otkrili smo jednu tipičnu vinčansku kulturu sa tipičnim materijalima, i ono što je jako bitno je da se na osnovu prvog pregleda nađenog materijala može reći da nalazište Bijedići predstavljaju sponu prelaza iz mlađeg kamenog doba u metalno doba. Glavne karakteristike vinčanske kulturne grupe je mrka keramika, te fine fakture kojoj je posvećena posebna pažnja, a koje smo već pronašli u količini od nekoliko stotina kilograma. Pored toga što je ona lijepo uglačana i od fine zemlje, ona je čak na jednom dijelu kanelovana. Jedna od karakteristika Vinčanske kulture jeste upravo to da im nije bitna samo forma svakodnevnog posuđa za kuvanje, već i pažnja koja je posvećena njegovom ukrašavanju. Postoje plitke kanelure koje su ukrašene na samom sudu. Drške su veoma neobične, rožaste drške raznih ukrasa. Sudovi su rađeni poput nekog pehara“, priča Lutovac.
Ekipa Polimskog muzeja zaključuje da je ovaj lokalitet jedno od dva najstarija naselja u Crnoj Gori i da je u ovom naselju bilo nekoliko desetina kuća. Stručnjaci ističu da je u zaleđu svog naselja od čvrstog materijala vinčanska kulturna grupa sačuvala pećinu svojih predaka i po prvi put pronašla metale.
– Našli smo jednu, po svemu sudeći, narukvicu od tanke bakarne žice, i tu hvatamo kopču između mlađeg neolita i početak korišćenja metala. Dakle, ono što naš Polimski muzej pokušava da otkrije je početak metalurgije na tlu Crne Gore. Na osnovu kratkog pregleda materijala vidi se da su ti ljudi u svom okruženju imali vodu, držali stoku, pravili posuđe i imali sve u svom okruženju što im je bilo potrebno. Sa razlogom mogu reći da Vinčanska kultura spada u sam vrh nekih kulturnih i ljudskih potreba civilizacije uopšte. Ovo nalazište predstavlja ogromno bogatstvo jer se tu nalaze koščane alatke stare i po 6.000 godina. Iz ovog velikog pronalaska može se zaključiti da istorija čovječanstva nije samo istorija ratovanja, već da su ljudi iz tog vremena putovali sa sjevera na jug i obratno da bi trgovali i učili. Ono što je karakteristično jeste da taj kulturni uticaj primorja stiže i do Bijedića. U pećini smo našli fragmente keramike koji po načinu ukrašavanja podsjećaju na one koje su se pravile u istom vremenu na prostorima Dalmacije i primorja. Nije bilo sve onako kako smo učili. Nije uvijek bilo ubijanja i krvi već se vidi da je postojala ta kulturna razmjena dobara. Recimo, meni se svidi vaš sud sa mrkom keramikom i ukrasima pa ja vama ponudim svoja dva sa mojim karakteristikama, priča Lutovac.
Krajnji cilj Polimske ekspedicije je, najavljuje Lutovac, pronalazak neolitske kuće kao i njene platforme na kojoj je ona sagrađena. On ističe da na osnovu kuće oni procjenjuju kako su živjeli ti ljudi.
– Pokušaćemo da pronađemo podnicu gdje su sigurno postojala spemišta za žitu i hranu. Ove kuće su pravljene miješanjem gline i sitnog kamenja. Pravili su ih tako što bi poboli koplja u zemlju, a onda bi miješali glinu sa pljevom i sitnim kamenjem, potom bi se preko tog kolja ili brvna navukao sloj gline i pljeve i onda bi se to popalilo spolja i iznutra da bi to ostalo čvrsto, zaključuje Lutovac.
Polimski istraživači planiraju da na proljeće nastave astraživanje ovog terena kako bi došli do još važnih podataka.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
