Jedan od pet časopisa, koje će u narednom periodu pokrenuti izdavačka kuća Službeni glasnik, Izazovi evropskih integracija, od oktobra će biti dostupan stručnoj javnosti. Časopis za pravo i ekonomiju u oblasti evropskih integracija će, kaže njegov glavni urednik, inače koordinator harmonizacije zakona u vladinoj Kancelariji za evropske integracije Nikola Jovanović, biti referentni časopis za sva pitanja ne samo u Srbiji već i u regionu, a istovremeno će biti mesto afirmacije mladih stručnjaka koji dosad nisu imali prilike za ovakvom vrstom angažmana.

Jedan od pet časopisa, koje će u narednom periodu pokrenuti izdavačka kuća Službeni glasnik, Izazovi evropskih integracija, od oktobra će biti dostupan stručnoj javnosti. Časopis za pravo i ekonomiju u oblasti evropskih integracija će, kaže njegov glavni urednik, inače koordinator harmonizacije zakona u vladinoj Kancelariji za evropske integracije Nikola Jovanović, biti referentni časopis za sva pitanja ne samo u Srbiji već i u regionu, a istovremeno će biti mesto afirmacije mladih stručnjaka koji dosad nisu imali prilike za ovakvom vrstom angažmana. On ističe da će naučni pristup bez spuštanja na nivo dnevne politike, ali i ne bežanje od političkih tema, obeležiti rad na ovom projektu, a neki od najvažnijih dugoročnih ciljeva izdanja jeste upravo pokretanje stručne rasprave u datoj oblasti, uz uključenje što većeg broja stručnjaka iz različitih oblasti.

GTZ od 2000. u Srbiji

Pokretanje časopisa Izazovi evropskih integracija pomoći će GTZ, Nemačko društvo za tehničku saradnju koje, kao institucija nemačke Vlade koja podržava projekte koji se u Srbiji kao zemlji u razvoju realizuju od 2000. godine. GTZ sarađuje i sa Svetskom bankom, Ujedinjenim nacijama, a pomaže i drugim državama poput Švajcarske i Austrije u ostvarivanju projekata koji se tiču zemalja u tranziciji. Dosad je GTZ u Srbiji realizovao više od 30 projekata vrednosti od 54 miliona evra, koji su u fokusu interesovanja imali pre svega ekonomski i privredni razvoj zemlje. Trenutno je u fazi realizacije 12 projekata koji se bave jačanjem konkurentnosti pojedinih preduzeća, kao i određenih regiona, poput Vojvodine i Podunavlja.

– Časopis će u prvo vreme imati probrane saradnike, predvođene pre svega uređivačkim savetom koji će diktirati pravac. Međutim, jednom kada dobije na ugledu, plan nam je da se otvorimo prema svima koji žele da objavljuju u njemu. Imaćemo javne pozive za autore, uključićemo i mlade ljude, a ono što je posebno interesantno je to da će naši eksperti moći da se uporede i sa stranim, jer ćemo u svakom broju imati dva, tri renomirana autora iz EU. Mislim da je posebno važno to što ćemo identifikovati nove ljude koji mogu da daju neki doprinos. U Srbiji postoji puno mladih ljudi koji se bave ovom problematikom, a nisu zapaženi. Na ovaj način želimo da vidimo ko može da samostalno odabere temu, kritikuje problem, ponudi rešenje u oblasti prava, ekonomije, politike… – objašnjava Nikola Jovanović, dodajući da Evropska unija deluje u 32 oblasti u kojima Srbiji sledi prilagođavanje, a da mnoge od njih u našoj javnosti nisu bile doticane.

Uskoro još četiri časopisa Službenog glasnika

U cilju doprinosa razvoju naučne polemike, direktor Službenog glasnika Slobodan Gavrilović najavio je krajem ove i početkom naredne godine pojavu još četiri stručna časopisa. Jedan od njih će takođe razmatrati pravna i društvena pitanja, drugi će se baviti razmatranjem strateških pitanja Srbije, od prostornog planiranja, demografskih problema do vodnog saobraćaja, obrazovanja energetike… Četvrti časopis, koji će uređivati Slobodan Šuljagić, vezan je za pozorište, film i televiziju, a planira se i pokretanje časopisa, Zakoni i propisi.

Prvi broj časopisa biće tematski orijentisan na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a neke od narednih tema kojima će se Izazovi evropskih integracija baviti odnosiće se na korišćenje administrativnih kapaciteta za ubrzanje procesa i izgradnju onih sektora koji dosad nisu imali adekvatnu pažnju, kao što je to bio slučaj u oblasti zaštite životne sredine ili poljoprivrede. Tanja Miščević, direktorka Kancelarije za evropske integracije, ali i član uređivačkog saveta časopisa kaže da u tim sektorima, osim donošenja zakonske regulative, treba pažljivo pripremiti i usklađivanje u standardima, za šta je posebno važna ovakva vrsta naučne rasprave.
– Ne želimo da kažemo da ono što je ranije urađeno različitim vrstama publikacija čiji je cilj bio da promovišu evropske vrednosti, informišu javnost, ili da se pomenute ideje razmatraju u svetlosti dnevno političkih tonova, nije dobro, to je imalo određeni učinak. Sada smo na nivou kada možemo da razgovaramo na višem nivou – dodaje Jovanović.
Časopis će se najpre obraćati ljudima u administracijama, pravosuđu, poslovnoj i akademskoj zajednici, dok će određeni deo tiraža biti distribuiran najvažnijim donosiocima odluka, kao neka vrsta intelektualnog motora u smislu otvaranja debate, a deo će biti dostupan i građanima u knjižarama Službenog glasnika. Početni tiraž izdanja od 150 strana, biće 2.000 primeraka, a časopis će izlaziti na svaka dva meseca. Članovi uređivačkog odbora izdanja biće Jurij Bajec, Dejan Popović, Vida Petrović Škero, Trivo Inđić, Tanja Miščević kao i jedan autor iz zemlje članice EU.
– Daćemo zapravo priliku stručnjacima da oštre svoje pero u promišljanju stvari na način na koji to ne možemo raditi u dnevno-političkim razgovorima, kada pojedina pitanja moramo spuštati na najjednostavniji nivo kako bi bile jasna i razumljiva ljudima koji se ne bave ovom problematikom. Neophodno je postaviti ključna pitanja i odrediti izazove koji se nalaze pred Srbijom u tom procesu, poredeći stanje u standardima u određenim oblastima s potrebama za ostvarivanjem željenog stanja. Dakle vrlo stručna priča o tome šta jeste evropski standard, kako i koliko je potrebno Srbiji da ga dostigne – kaže Miščevićka. Teme koji budu pokrenute u časopisu mogle bi pomoći studentima Pravnog fakulteta, koji žele da se bave ovim temama, a koji, smatra ona, danas uče iz prilično neadekvatnih i zastarelih učila. To bi, dodaje ona, mogao biti i nastavak zlatnog doba našeg istraživačkog procesa kada su objavljivani naučnici poput Juraja Andrašija i Obrada Račića u pedesetim godinama prošlog veka, ili Dejan Janča tokom šezdesetih. Podsećajući da Srbija ima značajnu istraživačku tradiciju, ona je podsetila i na rad Dobrosava Mitrovića za koga se vezuje Udruženje za pravo Evropske unije, čije se osnivanje javlja u vreme kada nismo bili ni blizu evropskih integracija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari