Ispitivanja koja na teritoriji grada i u prigradskim naseljima sprovodi Institut za zaštitu zdravlja Vojvodine, pokazala su da je kvalitet vazduha u Novom Sadu na mnogo višem nivou nego u većini gradova u Srbiji. Zahvaljujući dobro razvijenom sistemu centralnog grejanja, prisustvo čađi, azot-oksida i sumpor-dioksida gotovo je zanemarljivo, a glavni izvori zagađenja vazduha su, kako se pokazalo, veliki intenzitet saobraćaja i povećana količina sitne prašine.

Ispitivanja koja na teritoriji grada i u prigradskim naseljima sprovodi Institut za zaštitu zdravlja Vojvodine, pokazala su da je kvalitet vazduha u Novom Sadu na mnogo višem nivou nego u većini gradova u Srbiji. Zahvaljujući dobro razvijenom sistemu centralnog grejanja, prisustvo čađi, azot-oksida i sumpor-dioksida gotovo je zanemarljivo, a glavni izvori zagađenja vazduha su, kako se pokazalo, veliki intenzitet saobraćaja i povećana količina sitne prašine.
– Merenja zagađujućih materija, kao što su aerosedimenti, čađ i suspendovane čestice, svakodnevno se sprovode u svim delovima grada i pojedinim prigradskim naseljima. Prisustvo kratkotrajnih gasova, a to su azotni oksidi, ugljen dioksid, kao i količina olova, mere se jednom mesečno na svim prometnim saobraćajnicama u gradu. Pokazalo se da su najveći izvor zagađenja suspendovane čestice, odnosno čestice prašine veličine 10 mikrometara i organska jedinjenja koja su u njima prisutna – rekla je za Danas Sanja Bjelović, iz Odeljenja za komunalnu ekologiju Instituta za zaštitu zdravlja Vojvodine.

Prašina u Šangaju i na Futoškom putu

Na osnovu praćenja kvaliteta vazduha koje finansira Gradska uprava za zaštitu životne sredine Grada Novog Sada, tokom januara sprovedeno je utvrđivanje vrednosti pokazatelja kvaliteta vazduha. Obradu rezultata izvršenih analiza, izradu stručnog mišljenja i odgovarajućeg izveštaja napravila su stručna lica Odeljenja za humanu ekologiju Centra za higijenu i humanu ekologiju Instituta za javno zdravlje Vojvodine. Analize su pokazale da su utvrđene vrednosti odgovarajuće u odnosu na važeće zakonske preporuke.

Pokazalo se da je jedino ukupna količina suspendovanih čestica, odnosno sitne prašine, na dva merna mesta (Futoški put 48 i Ulica Školska bb u Šangaju) prelazila Pravilnikom utvrđene vrednosti i to u 36 od 37 uzoraka.

Ona je naglasila da su, kao i u svakom razvijenom gradu, glavni krivci za zagađenost vazduha izduvni gasovi i prašina, ali da je i pored toga, njihova količina znatno manja nego u evropskim gradovima.
Pored ukupne količine krupne i sitne prašine, svakodnevno se meri i prisustvo metala, metaloida i pojedinih organskih jedinjenja u česticama prašine. Rezultati ukazuju na to da je, pored povećane koncentracije sitne prašine, na godišnjem nivou povećano i prisustvo benzena u vazduhu, što je rezultat sagorevanja goriva.
– Ovakav kvalitet vazduha ne može akutno da deluje na zdravlje, ali dugotrajno dejstvo ovih zagađivača ima negativan uticaj na osobe koje pate od hroničnog bronhitisa, na plućne i srčane bolesnike, astmatičare, kao i na osobe koje pate od alergija – rekla je Sanja Bjelović i dodala da se o kancerogenim svojstvima vazduha ne može govoriti odvojeno od drugih činilaca koji utiču na ovo oboljenje, kao što su hrana, piće, izlaganje suncu ili nekim vrstama zračenja.
Utvrđena koncentracija olova, kadmijuma i cinka u aerosedimentu je u svim merenjima u okviru granične vrednosti imisije. Koncentracija sumpor-dioksida i čađi u dvadesetčetvoročasovnim uzorcima vazduha praćena je na 10 mernih mesta, pri čemu nije utvrđeno prekoračenje u odnosu na važeće zakonske preporuke ni u jednom od ukupno 266 analiziranih uzoraka sumpor-dioksida, odnosno 265 uzoraka čađi. Takođe, nije utvrđeno prekoračenje koncentracije azot-dioksida i ozona u vazduhu ni u jednom od ukupno 54 analizirana uzorka na dva merna mesta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari