"Jugoslavija je bila simbol slobode": Kako je SFRJ osamdesetih izgledala u očima Rumuna? 1EPA/ADRIAN POPESCU - Građani Srbije u kupovini u Temišvaru, 11. jul 1992.

Krajem osamdesetih godina prošlog veka u Rumuniji je svrgnut jedan od najvećih diktatora na tlu Evrope Nikolae Čaušesku. Tih godina u Rumuniji su na Jugoslaviju gledali kao na Zapad, u kom je sve „sijalo“, bilo u bojama, dok je kod nih sve bilo „crno-belo.“

„Kod nas je bio najgori komunizam, imali smo diktatora Čaušeskua, koji ne znam šta je hteo da uradi..Mi nismo imali hleba da jedemo, svaki dan u 6 ujutru, čekaš sat vremena red da kupiš hleb, drugi red da kupiš jogurt. I nismo imali TV, televizija je bila dva sata na dan i to samo propaganda“, seća se tog perioda Saša Ćoringa, u poslednjoj epizodi podkasta Azbuka biznisa.

Generalni direktor kompanije Kontinental Automotive Srbija bio je sagovornik Danasovog podkasta, a osim o biznisu pričao je i o svojim sećanjima na period kada je kao srednjoškolac bio svedok rumunske revolucije.

„Ja sam polu-Srbin, baka i deda su iz jednog sela koje je pre bilo u Jugoslaviji, tako da sam pričao i razumeo srpski, ali moja žena nije znala srpski, ali je razumela i gledala filmove na srpskom,“ rekao je Ćoringa.

Oni su, kako kaže, gledali ka Jugoslaviji kao prema Zapadu, a razlika između Jugoslavije i Zapada tada bila je kao razlika između Jugoslavije i Rumunije.

„Sve je sijalo, sve je bilo u bojama, kod nas je bilo crno-belo. Gledajući jugoslovensku TV kao da smo živeli u Jugoslaviji, mi smo znali sve što se dešava po Beogradu, gledali smo sve emsiije, TV, sve smo pratili. Tada smo mislili – tako želimo da živimo, ako možemo da budemo kao Jugoslavija bićemo najsrećniji ljudi na svetu“, rekao je Ćoringa.

Televizije su u Jugoslaviji tada, kako kaže, bile slobodne, dok se kod njih svaka reč cenzurisala.

„Nismo mogli da putujemo, pasoši su bili kod milicije i mogli smo samo u neke istočne zemlje da putujemo, ali ni to nisu mogli svi, samo oni koji su imali privilegije, ali 90 odsto stanovništva nije moglo“, rekao je naš sagovornik.

Seća se, kaže, i dede sa majčine strane, koji je bio Srbin i čiji je otac ubijen u Drugom svetskom ratu.

„On se rano okrenuo protiv komunizma i slušao je Radio slobodnu Evropu, a imao je zdrav um i znao šta su prave vrednosti. Bio je protiv komunizma i tog koruptivnog sistema, od kog i danas imamo posledice. Tada je u svemu bilo korupcije, ništa nisi mogao bez toga da uradiš, ni hleb da kupiš“, priča Ćoringa.

Tada mu je, misli, ostalo u svesti da bi jednog dana mogao da radi ili živi u Srbiji.

„Kada je Kontinental došao u Srbiju i kada sam ja prvi put gostovao na Dnevniku u Novom Sadu, u trenutku kada je krenula špica ja sam se pretvorio u klinca, počelo je da lupa srce i da osećam tremu“, ističe.

Rodom je iz Temišvera, odakle je, kako kaže, krenula ta revolucija 1989.

„Znam da su sa jugoslovenske televizije uzeli kasetu, da su svi čuli pucnje tako, prvi novinari koji su stigli da izveste su bili iz Jugoslavije. Čaušesku je organizovao miting, to rade ponekad ljudi koji osećaju slabost, kupio je ljude iz fabrika i malo je bilo poztrebno da krene sve. I na tom mitingu – koji je sam organizovao – za nekoliko sati je pala vlast. Podigao se posle i ceo Bukurešt, ali sam ponosan što je krenulo iz Temišvara, a iz Temišvara je krenulo zahvaljujući jugoslovenskoj televiziji. Vi ste bili simbol slobode“, rekao je Saša Ćoringa u podkastu Azbuka biznisa.

Imao je tada 16 godina, ali se i dalje seća osećaja koji ga i danas vode.

„Ne plašim se ničega, ni političara, ni top menadžementa, nikoga, ja sam slobodan čovek. Ako se tada nisam plašio kada sam mogao da izgubim život, nemam sada čega da se plašim.

„Krenuli smo od nule“
To što se desilo Rumuniji, kakao kaže, nažalost u Srbiji nije.
„Krenuli smo od nule, znali smo šta želimo – demokratiju, slobodu, ljudska prva i da živimo što bolje. I onda smo se polako digli i mislim da je Rumunija sada dosta dobra ako, gledamo plate i BDP.

Celu epizodu možete da pogledate na snimku u okviru ovog teksta, a ona je takođe dostupna i na YouTube kanalu Danasa i podcast platformama Podcast.rs, Apple Podcasts, Google Podcasts, Stitcher i Spotify. Potrebno je da u pretrazi upišete Danas.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari