Kako je nestalo selo gde su se rađali samo muškarci? 1Foto: Nataša Matović / Univerzitetska biblioteka

U „današnjim“ brojevima Pravde i Vremena iz 1938. godine saznajemo da li će SAD podržati mir u Evropi, ali i kako je amaterski fotograf spasao jednog čoveka od zatvorske kazne.

Kako piše Pravda, Sjedinjene Države su u ovom trenutku rešene da neposredno učestvuju u organizovanju mira u svetu.

Kako je nestalo selo gde su se rađali samo muškarci? 2

„Za samu zvaničnu diplomatiju Sjedinjenih Država situacija je bila mnogo teža nego što se mislilo na kontinentu. Sjedinjene Države trebalo je da zauzmu stav, koji bi odgovarao osnovnoj liniji nove spoljne politike predsednika g. Ruzvelta, odnosu Sjedinjenih Država prema ostalim zemljama, naročito prema zapadnim demokratijama, a da, ipak, ne bude u suprotnosti s potrebama unutrašnjih političkih težnji o kojima vlada danas vodi računa više nego ikad, pošto se približuju novembarski izbori“, piše tadašnji američki potpredsednik Samer Vels.

Od domaćih vesti, nažalost, i u ovom broju dominiraju one iz crne hronike sa naslovima poput „Mesarski radnik iz Bora ubio kasapskim nožem svoju odbeglu ženu nasred ulice u Leskovcu, a zatim završio samoubistvo“ ili „U duševnom rastrojstvu skočio sa bolničkog prozora i ostao na mestu mrtav“.

Kako je nestalo selo gde su se rađali samo muškarci? 3A prethodnog dana, 17. septembra, u Sopotu je obeležena dvadesetdvogodišnjica bitke na Kajmakčalanu. U svim seoskim crkvama u okolini Kosmaja vršena su bogosluženja i pomeni izginulim srpskim junacima, uz prisustvo brojnog naroda.

Mesno Udruženje Ablanske spomenice ovog dana je po prvi put proslavilo svoju slavu, uspomenu na ovu bitku.

„Za vreme bogosluženja paljene su prangije, a zatim je u crkvenoj porti nastavljeno narodno veselje“, piše ovaj list.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

„Današnji“ list Vreme, donosi nam jednu zanimljivu vest o selu u kojem se rađaju samo muškarci.

Već nekoliko godina u selu Ardeji, u „grčkoj Makedoniji“, žene rađaju samo mušku decu, na veliko oduševljenje stanovnika sela. Oni su zaključili da su ovu privilegiju stekli „blagodareći vodi iz lokalnih izvora“.

Međutim,  radost seljaka nije dugo trajala, jer je, usled isključivog rađanja muškaraca, selo uskoro ostalo bez devojaka. Mladići su zato počeli da traže žene po susednim selima. Međutim, devojke iz drugih sela nisu htele da žive u „premuškom selu“, bojeći se da će imati mnogo više posla kao domaćice, jer neće imati ćerke koje bi im pomagale.

Stvar je rešena na taj način što se seoski mladići iz Ardeje „udavaju“, tj. naseljavaju po susednim selima i domovima svojih žena.  Kako nema žena, a sad ni muškaraca, selo Ardeji  polako nestaje.

Kako je nestalo selo gde su se rađali samo muškarci? 4

Iz rubrike „Jedan čas razonode“ saznajemo i kako je jedan amaterski fotograf spasao život čoveku koji je odgovarao za ubistvo.

Osumnjičeni inženjer Žak Vanije odlučio je da jedan sunčani dan provede na jedrilici zajedno sa svojim prijateljem, Marselom Brinjonom. Međutim, uveče se inženjer vratio sam u Pariz, i jako zbunjen i uplašen, javio policiji da se njegov prijatelj Brinjon udavio, nako što se popeo na jarbol i  pao u vodu.

Kako su lekari utvrdili da je Brinjon imao teške povrede na glavi, policajci su počeli da sumnjaju u njegovu priču. Sumnja je bila još veća kada su saznali da su se obojica udvarali istoj devojci.

Na njegovu sreću, pošto je suđenje bilo javno, sudu se javio jedan amaterski fotograf, koji je shvatio da ima dokaze u korist Vanijeve priče. Neimenovani fotograf je baš tog dana pravio snimak na kojem se vidi, kroz nekoliko minuta,  tačno ono što je Vanije tvrdio- Brinjon se sam popeo na jarbol, pao u vodu, i nažalost, udavio.

Kako prenosi list Vreme sa velikim žaljenjem, „danas“ je umro poznati američki umetnik raznih komičnih stripova i kreator moreplovca Popaja, posle duge i teške bolesti. Animirani filmovi o Popaju i dalje će se puštatati na filmskim platnima.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1938. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari