Kako pobeći od sedam ekonomskih grehova

Bosna i Hercegovina potpisaće Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa Evropskom unijom 16. juna u Luksemburgu, a ispunjavanje uslova iz tog ugovora započeće 1. jula ove godine. Evropska komisija obavijestila je vlasti BIH da od 26. maja ove godine počinje primjena mape puta za liberalizaciju viznog režima za građane BIH. Evropski zvaničnici iz Brisela poručili su „da sebi ne smiju dozvoliti luksuz da se dugo čeka s primjenom SSP-a jer evropski proces u slučaju BIH ima dvije ključne stvari, težak i mukotrpan proces i zahtijeva teške političke odluke“. Visoki predstavnik i specijalni izaslanik EU u BIH, Miroslav Lajčak, poručio je da se BIH opredijelila za evropski put, što znači da je spremna na sve izazove a samim tim i veće interesovanje investitora za ulaganja u zemlju“.

LAJČAK: Mora biti usvojeno 1.159 propisa

– Bolje funkcionisanje države i zaštita ljudskih i građanskih prava mogu se ostvariti kroz primjenu evropskih standarda. BIH mora da usvoji čak 1.159 propisa koje u prvoj fazi primjene sporazuma nalaže EU. Evropska unija od BIH zahtijeva brzinu i efikasnost, jer se na godišnjem nivou mora usvojiti na stotine različitih propisa i zakona. Ta brzina zavisi u kojoj mjeri su BIH i njene institucije spremne da se suoče sa evropskim izazovima. BIH ima sve mogućnosti za evropski put – pametne ljude i stručnjake, te šansu za razvoj brojnih djelatnosti i nove investicije. Ilustracije radi, Srbija je nakon potpisivanja evropskog ugovora dobila investiciju tešku 700 miliona evra jer je u njihovu tvornicu s kapitalom ušao Fiat. Zašto se takve stvari onda ne bi mogle desiti i u BIH – rekao je Lajčak više puta medijima u BIH.

Međutim, činjenice koje su svjesni i političari BIH, jeste da je za ulaganja stranog kapitala u BIH potrebno otkloniti niz opterećujućih administrativnih prepreka. Otvaranje zemlje za šire ekonomske prostore znači i maksimum napora koje treba uložiti da BIH postane atraktivna za strane investitore

koji će u razvoj zemlje ulagati kvalitetne, a ne spekulativne investicije.
Na tranzicionom putu ka EU, BIH sa postojećim ekonomsko-političkim i civilnim društvom imaće veoma spor i naporan put. Analitičari ocjenjuju da je priča da „političko i samo političko“ treba da dominira velika zabluda koja nalazi plodno tlo u zemljama kakva je BIH i slične zemlje. Oni smatraju da je evidentno međusobno nepovjerenje u svim oblastima života kao i nedostatak profesionalizma u institucijama sistema.

CENIĆ: Pad proizvodnje i investicija, nezaposlenost…

– Drastičan pad proizvodnje, zamiranje investicionih ulaganja, sporo ili gotovo nikakvo osvajanje novih tržišta, slab dotok inostranog kapitala, veliki porast nezaposlenosti, presporo rješavanje policentričnog prostornog razvoja i nikakvo rješavanje katastrofalnog ekološkog stanja. Ovo su sve pošasti koje prate BIH i koje, ukoliko bilo koja vlada, ova ili neka buduća, želi prosperitet, mora otkloniti. Uz to, kriterij uspješne vlade koja vodi državu ka EU, odnosno, ispunjavanju kriterija za kandidaturu za člana evropske porodice, treba da državu dovede do potpune stabilizacije inflacije, kontrole budžetskog deficita, rasta GDP, stabilnosti cijena, zaposlenosti, jedinstvenog ekonomskog prostora – kaže Svetlana Cenić. O funkcionalnijoj tržišnoj ekonomiji, Cenićeva je istakla da fokus treba staviti na konkurenciju, zaštitu potrošača, slobodno kretanje robe i usluga kao i sigurnosti industrijskih proizvoda. Ona, pominjući popularni „obračun sa korupcijom“, procjenjuje da se gubi „minimum 30 odsto vrijednosti “ nečega od čega bi cijelo društvo imalo koristi“.

– Do sada smo bili svjedoci različitih tumačenja standarda i zakona koje BIH treba da ispuni da bi se stavila na listu kandidata za članstvo u EU ne čineći mnogo da se oni usklade i da bi dvoentitetsko uređenje bilo funkcionalnije. Raspoloženje i podrška Partnerstvu za mir, te spremnosti za ulazak u NATO, u BIH nije potpuno definisana. Raspoloženje za podršku umnogome zavisi od stavova koji dolaze od susjednih zemalja, slažu se ekonomski i politički analitičari u BIH.

Jedinica za evropske integracije nije formirana

– Savjet ministara BIH nije osnovao jedinice za evropske integracije pri državnim institucijama – rekao je predsjedavajući Savjeta Nikola Špirić.

– Ministri su iznijeli niz veoma korisnih sugestija, stoga smo odlučili da izjašnjavanje o ovoj odluci odgodimo za narednu sjednicu. U međuvremenu ćemo razgovarati i s predstavnicima entiteta i Brčko distrikta, da bismo osnažili kapacitete svih institucija koje su uključene u proces evropskih integracija – kazao je Špirić. Savjet ministara ranije je takođe bezuspješno pokušao usvojiti odluku o formiranju jedinica za evropske integracije.

Igor Davidović, glavni pregovarač BIH sa EU, posebno naglašava da je BIH spremna već dvije godine da potpiše Sporazum, te da je ova zemlja obezbjedila dovoljno dobru startnu poziciju za tranziciju i za primjenu odredbi Sporazuma. Davidović pak napominje da 16. jun nije samo bitan kao odrednica, već da se radi o trgovinskoj liberalizaciji koja bi trebalo da stupi na snagu prvog dana narednog mjeseca u odnosu na dan potpisivanja.
– Ne treba očekivati da će sama verifikacija Sporazuma otvoriti prolaz pristupnim fondovima. BIH će koristiti blagodeti fondova tek kada stekne status kandidata i to u roku od dvije do tri godine, do kada se mora izvršiti revizija svih zadaća koje je neophodno završiti da bi smo bili kandidovani – kaže Davidović. Glavni pregovarač BIH demantuje opštepoznato razmišljanje javnog mijenja u BIH da će potpisivanjem Sporazuma doći do bankrotstva ukoliko dođe do liberalizacije trgovine i tvrdi da se „to neće desiti jer postoji dovoljno vremena za prilagođavanje konkurentnosti na tržištu“. O tome da li je BIH spremna da u dogovorenom roku demonstrira primjenu Sporazuma, Davidović kaže da još uvijek nije došlo do formiranja koordinacionih timova u okviru institucija vlasti, koji bi nosili odgovornost za izvođenje tranzicije, odnosno, sprovođenje i primjenu Sporazuma.
– Proces primjene Sporazuma sigurno će dovesti do drugačijeg profila političke elite koja će se morati služiti drugačijom retorikom od dosadašnje u kojoj dominiraju etnički interesi i filozofija. Političari će dobiti novu dimenziju odgovornosti koja će se mjeriti upravo time da li smo tranziciju izveli kako treba i da li smo sposobni za upravljanje procesima koji nas dovode do statusa kandidata. Da bi se takva promjena desila politički milje će u svom profilu morati da ima ekspertsku spremnost i stručne snage – kazao je Davidović.
No, ono što je temelj svake države, a pogotovu zemalja koje su nastale raspadom Jugoslavije, svakako je ekonomsko stanje zemlje. O spremnosti BIH po tom pitanju za EU, ekonomski analitičar Svetlana Cenić i bivši ministar finansija u Vladi RS zaključuje da je ekonomsko stanje u BIH katastrofalno, te da je zemlja „upala“ u sedam zamki ekonomije.
Stanje u javnim finansijama u procesu integrisanja u EU prilično je zabrinjavajuće. Ekonomski analitičari zamjeraju drastično povećanje plata u javnom sektoru i sugerišu da vlasti BIH trebaju prije svega pristupiti reformama, a posebno reformi javne uprave.
– Neophodno je smanjenje javne potrošnje, smanjenje, odnosno, ovladavanje unutrašnjim dugom, stvaranju budžetskog suficita i smanjenju poreskog opterećenja. Vlasti moraju naći budžetska sredstva koja će biti podstrek za EU – rekla je Nada Trninić, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci.
Ovogodišnji samit NATO-a u Bukureštu, Bosni i Hercegovini ostavio je samo da se nada da će naredna godina u Berlinu biti bolja. Ipak, politički milje pokazuje optimizam da će BIH sa zemljama u regionu, na sledećem samitu dobiti poziv za MAP. Miloš Šolaja, direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose, podseća na istraživanja javnog mijenja koja pokazuju da želja za ulaskom u EU i u NATO nije ista u oba entiteta.
Naime, u BIH zabilježen je procenat od 90 odsto onih koji su za ulazak u EU, a 73 odsto podržava priključenje NATO-u. U RS je taj procenat manji i iznosi 83 odsto za EU i 56 odsto za NATO. Šolaja takođe kaže da postoje relevantni pokazatelji da stav Srbije prema NATO-u i Partnerstvu za mir znatno utiče na stav iz BIH.
– Problem je definisan. Mnogi još žive u bipolarnom svijetu. Međutim, svijet više nije bipolaran, a najveća saradnja je između NATO-a i Rusije. Stvoren je princip kolektivne saradnje u kojem ne postoji nekadašnja trka za naoružanjem – rekao je Šolaja.