Od 30 do 3.980 evra: Da li je „udaranje po džepu“ vozača efikasan lek za saobraćajne probleme u regionu?

Hrvatska: Na začelju EU po sigurnosti u saobraćaju

Od Nove godine Hrvatska je uvela euro kao službenu valutu plaćanja, pa su i kazne za prometne prekršaje sada propisane u eurima. Zakonodavac je taksativno naveo izmjene za svaki pojedinačni prometni prekršaj, pa nije bilo potrebe za preračunavanjem. Zanimljivo, za najblaže prekršaje kazne su manje u eurima nego su bile u kunama.

Raspon kazni prije se kretao od 300 do 30.000 kuna, a sada je u eurima od 30 do 3.980 eura (226 do 29.970 kn).

Primjerice, za prekršaje poput nekorištenja pokazivača smjera prilikom skretanja prije je bila propisana kazna od 300 kn, dok je sada 30 eura (226 kn). Za najteže prekršaje kazne su ostale istovjetne, samo preračunate u eure.

Sadašnje pooštrene visine kazni donijete su 2019. godine, kada su se bitno povećali iznosi kazni za osam najtežih prekršaja koji uzrokuju najveća i najteža stradavanja u prometu s posebnim naglaskom na tzv. „četiri ubojice u prometu“ – brzinu, alkohol, pojas i mobitel.

Tako je, primjerice, za prekoračenje brzine za više od 50 km na sat u naselju propisana novčana kazna u iznosu od 1.320 do 2.650 eura ili kazna zatvora u trajanju do 60 dana. Mnogo blaže kazne za brzinu su za manja prekoračenja, primjerice, 60 eura za prekoračenje brzine od 10 do 20 km/h u naselju, odnosno od 10 do 30 km/h izvan naselja.

Slično je i za vožnju pod utjecajem alkohola, za vozača koji vozi pod utjecajem alkohola iznad 1,5 promila kazna iznosi od 1.320 do 2.650 eura ili kazna zatvora u trajanju do 60 dana. No, i kazna za vozača koji ima alkohola od 0,5 do jednog promila je paprena – od 330 do 660 eura.

Za nekorištenje sigurnosnog pojasa u vožnji, kako vozačkog i suvozačkog, tako i putnika na stražnjoj klupi, propisana je novčana kazna od 130 eura. Istovjetna kazna očekuje i vozača koji ne prevozi dijete u propisanoj dječjoj sjedalici ili u postolju.

Za korištenje mobitela za vrijeme vožnje ako se ne rabi uz napravu koja omogućava korištenje bez upotrebe ruke također je propisana kazna od 130 eura.
No, kazne za prometne prekršaje mogu biti i mnogo veće, ako vozač počini više prekršaja.

S najvećom kaznom u Hrvatskoj za prometni prekršaj kažnjen je 2020. hrvatski državljanin s daruvarskog područja zbog upravljanja neregistriranim i neosiguranim automobilom te bez položenog vozačkog ispita. Dobio je ukupnu novčanu kaznu u iznosu od 72 tisuće kuna, odnosno preračunato u današnjih 9.300 eura.

Osim toga izrečena mu je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od tri mjeseca kada se za to ispune uvjeti.

U Hrvatskoj je zakonom propisano u kojem se razdoblju mora koristiti zimska oprema, a obvezna je na svim kontinentalnim državnim cestama i autocestama od 15. studenoga do 15. travnja.

Pod zimskom se opremom podrazumijevaju zimske gume na svim kotačima ili ljetne gume s najmanjom dubinom utora od četiri mm i s lancima za snijeg pripravnim za postavljanje na pogonske kotače.

Novčana kazna za nepoštivanje ovog pravila jest 130 eura, a kaznom od 660 do 1990 eura će se kazniti pravna ili fizička osoba obrtnik ako naredi ili dopusti da se u prometu koristi vozilo bez propisane zimske opreme.

Isto tako, od 1. studenog do 31. ožujka u Hrvatskoj je obvezno korištenje dnevnih ili kratkih svjetala danju na motornim vozilima. Svi vozači koji imaju automobile s dnevnim svjetlima mogu koristiti njih, a ostali moraju imati upaljena kratka svjetla.

Kazna za vožnju bez upaljenih svjetala danju od 1.11. do 1. 4. jest 30 eura. Mopedisti i motociklisti tu obvezu imaju tijekom cijele godine.

U Hrvatskoj je u 2022. evidentirana 32.561 prometna nesreća. U tim je nesrećama poginulo 275 osoba, 2910 ih je teško, a 10.419 lakše ozlijeđeno. Hrvatska je na začelju država Europske unije prema sigurnosti cestovnog prometa. Prema podacima Europske komisije u 2022. godini u Hrvatskoj je zabilježen 71 smrtni slučaj na milijun stanovnika.

Od Hrvatske su lošije samo Bugarska sa 78 i Rumunjska s 86 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika. Prosjek EU u 2022. godini jest 45 poginulih na, a najsigurniji cestovni promet ima Švedska u kojoj je u 2022. zabilježen 21 smrtni slučaj na milijun stanovnika.

Srbija: Bahati na ulicama i putevima seju smrt

Vozač automobila BMW u sredu uveče je velikom brzinom uleteo je u centru Beograda iz Francuske ulice u Ulicu Strahinjića Bana i prevrnuo se na bok. Sa vozačem je u automobilu bila i žena, a vatrogasci su sekli vozilo kako bi došli do nje i na kraju su je izvukli kroz šiber. Automobil požarevačkih registarskih je uništen, a samo sticajem okolnosti nije bilo žrtava.

Kao i u „aferi lambordžini“, aktuelnoj nekoliko sedmica, nema obaveštenja šta je bilo sa vozačem. Doduše, lambordžini kojim je upravljao kum predsednika države Uroš Panić, uživo putem društvenih mreža čikajući policiju da ga stigne i uhapsi, „priveden“ je nekoliko dana pošto je snimak postao viralan do te mere da je i policija morala nešto da uradi.

Usledila je javna prozivka „gde je vozač“, a onda i odgovor ministra unutrašnjih poslova Bratislava Gašića da je protiv Panića saobraćajna policija podnela 84 prijave, da mu je bila (?) oduzeta vozačka dozvola zbog čega je morao da pohađa Seminar unapređenja znanja, kao i da se „utvrđuju i prikupljaju podaci o dodatnim prekršajnim i krivičnim prijavama“.
Kumić je, podrazumeva se, još na slobodi.

S druge strane, policija kažnjava i za najmanji prekršaj nezaštićenih, od nepropisnog parkiranja i minornog prekoračenja brzine do uživanju alkohola.

Tokom minulih uskršnjih praznika Saobraćajna policija je registrovala 15.603 prekršaja, od čega je polovina prekoračenje brzine, a svaki 15. vozač bio je pijan.

Prema rečima Zlatka Belencan, pomoćnika načelnika Uprave saobraćajne policije, u sedmici za nama je sprovedena i međunarodna akcija Evropske mreže saobraćajne ROUDPOL, a u okviru akcije je 21. aprila sproveden „speed marathon“, merenje brzine bez zaustavljanja vozila, a vlasnicima će na kućnu adresu stići pisani upit da se izjasne ko je upravljao vozilom.

Kako je preneo Tanjug, ukoliko to ne učine u roku od osam danas dobiće prijavu i kaznu do 120.000 dinara.

Da je rigoroznija kontrola neophodna pokazuju i podaci za prošlu godinu u kojoj je u saobraćajnim nezgodama 535 osoba izgubilo život, 14 više nego godinu dana ranije, a 37 više nego dve godine ranije.

Agencija za bezbednost saobraćaja navodi da u udesima na milion stanovnika u Srbiji strada 76 ljudi, a EU 44. I to pre rasta u poslednje dve godine. U 2022. stradalo je više od 100 pešaka, većina tokom noći.

Takođe, u pola miliona prekršaja prekoračenja brzine u 2022, bezmalo tri hiljade je – nasilnička vožnja.

Jedan od načina da se trend preokrene je izmena Zakona o bezbednosti saobraćaja koja se planira za ovu godinu, najveća novina biće privremeno oduzimanje vozila za počinioce teških prekršaja, a taksativno se nabraja njih 18.

Između ostalog su vožnja pod dejstvom alkohola sa više od 1,2 promila u krvi, odbijanje alko-testa, vožnja bez vozačke dozvole ili tokom mere zabrane upravljanja vozilom, preticanje kolone preko pune linije… Vozilo će biti oduzimano privremeno vozačima koji su u prethodne dve godine već pravosnažno osuđeni za neki od ovih prekršaja, i to bez obzira jesu li kola njihova ili nisu.

Sudski će vozilo moći da se oduzme trajno, a novi Zakonu o bezbednosti saobraćaja sudu to nameće kao obavezu.

Damir Okanović iz Komiteta za bezbednost saobraćaja smatra da „kad neko ugrožava tuđu bezbednost i život, nebitno je da li je predmet kojim se to čini njegovo ili tuđe vlasništvo“.

Moguća konfiskacija „najvažnijeg kućnog ljubimca“ može uticati na smanjenje broja prekršaja i bezbednije ponašanje učesnika u saobraćaju, pre svega vozača, kako vlasnika, tako i onih koji upravljaju tuđim vozilom, mada ima stručnjaka koji misle drugačije, uključujući i mogućnost obaranja ovakvih rešenja pred Ustavnim sudom.

Još jedna novina naći će se u propisima je upotreba električnih trotineta, koji će morati da se kreću biciklističkim stazama, a tamo gde ne postoje, moći da se kreću i kolovozom, ali najviše jedan metar od desne ivice.

Ukoliko mora trotoarom ili pešačkom zonom vozač trotineta moraće da se kreće pet kilometara na sat, kao i pešaci.

Inače, zbog sve masovnijeg posla dostavljanja (ne samo hrane) najčešće trotinetima i biciklima, poslednjih godina bezbednost pešaka je značajno ugrožena, posebno u Beogradu koji ima malo biciklističkih staza, pa se dostavljači uglavnom kreću trotoarima, što je posebno opasno u zoni autobuskih stajališta.

No, kako govori statistika, opasnost vreba i na putevima, bilo lokalnim, bilo magistralnim i auto-putevima, na kojima se redovno beleži prekoračenje brzine, ali i vozači sa mnogo promila alkohola ili jačih opijata. A uvek su najopasniji fantomi, kao dvojica sa početka teksta.

Bosna i Hercegovina: Trebaju nam autoceste

Broj saobraćajnih nesreća u BiH iz godine u godinu sve je veći, a kada je u pitanju sigurnost u saobraćaju i broj smrtnih ishoda naša zemlja je na nezavidnom nivou.

Infrastruktura, ponašanje vozača i edukacija mladih sve to utiče na cjelokupnu sliku sigurnosti saobraćaja. Recimo, dok je u cijeloj BiH tokom 2021. godine zabilježeno 30.238 saobraćajki u kojima je poginulo 255 ljudi, 2022. je samo u Federaciji BiH bilo 21.339 saobraćajnih nesreća, što je četiri posto više u odnosu na 2021, a poginulo je 117 ljudi.

Čak ni novo pooštravanje kaznene politike u saobraćaju u BiH, nije mnogo utjecalo na prekršitelje. Vještak saobraćajne struke Mirzet Sarajlić smatra da najviše treba djelovati na mlade ljude.

„I to treba djelovati od obuke koja treba da se vrši na način na koji je to propisano pravilnicima i zakonskim aktima koji su izuzetno kvalitetni samo treba uspostaviti bolji nadzor. Znači da potencijalni učesnici u saobraćaju prođu svu obuku koja se sastoji iz praktičnog i teorijskog dijela ne samo praktičnog, što je ustaljena praksa u cijelog zemlji. Teoretski dio se samo paušalno provodi a na njega treba obratiti posebnu pažnju. Vozilo samo po sebi je opasno sredstvo i to je isto kao kad nosite pištolj. Nećete vi namjerno nikoga udariti, ali je dovoljan trenutak nepažnje“, smatra Sarajlić.

Navodi da Zakon o bezbjednosti saobraćaja BiH prati evropske standarde i politike.

„Ali uvijek ima prostora za poboljšanje. Naročito kada su u pitanju novi vidovi saobraćaja kao što su električni romobili i ostalo“, smatra Sarajlić.

On kaže da je najnovije pooštravanje kazni u saobraćaju za prekoračenje brzine i ostale prekršaje imalo kratkoročni efekat: „Kada se ljudi naviknu na kazne oni nastavljaju sa ustaljenim režimom, te se pokazalo da pogoršanje kaznene politike naročito kad je brzina u pitanju nije dugoročno rješenje. Donosi kratkoročne efekte, to je istina, ali na kraju su se građani navikli na kazne i nastavili sa prekršajima.

Ono što bi bilo rješenje jeste da na raskrsnicama budu vidljivi policijski službenici te se tako preventivno djeluje na učesnike u saobraćaju, jer nije svejedno čovjeku da vidi policajca i da koristi mobitel.

To definitivno neće niko, mišljenja je vještak koji naglašava da se u smislu sigurnosti na cestama može uraditi to da se što više grade autoceste jer su one jedan od najsigurnijih vidova saobraćaja.

„Na primjer na magistralnom putu M-17 između Zenice i Sarajeva godišnje je život gubilo između 15 i 17 ljudi, a danas imamo izgrađenu trasu auto ceste na koridoru V C između Zenice i Sarajeva i za tri godine jednu ili nijednu nesreću sa smrtnim ishodom. To je pokazatelj da autoceste treba graditi i koristiti ih u što većoj mjeri,

Crna Gora: Loše stanje na svim kotama

U Crnoj Gori je u 2022. naplaćeno oko sedam miliona eura od građana koji su načinili saobraćajne prekršaje.

Sudskim putem je naplaćeno tri miliona eura na osnovu prekršajnih prijava, preko dva miliona nalozima za novčano kažnjavanje, a preko 1.7 miliona eura prinudnom naplatom prekršajnih naloga.

Visine kazni su od 200 do 2.000 eura za vožnju u pijanom stanju, do 150 eura za prekoračenje brzine, do 350 eura za prolazak kroz crveno svjetlo, nevezivanje pojasa do 100 eura, a korišćenje mobilnog telefona i do 150 eura.

U godišnjem izvještaju o stanju u oblasti bezbjednosti saobraćaja, nedavno usvojenom na Vladi, se navodi da se starijim osobama redovno neodgovorno daju ljekarska uvjerenja da bi i dalje mogli da voze, ali se ukazuje i da je ponašanje pješaka u saobraćaju poražavajuće.

U toku 2022. godine, u Crnoj Gori je prvi put, po ugledu na većinu evropskih zemalja, Mašinski fakultet u saradnji sa Ministarstvom kapitalnih investicija, obavio mjerenje indikatora bezbjednosti saobraćaja, odnosno prikupljeni su i analizirani podaci o stavovima učesnika u saobraćaju.

Kako piše, analiza stavova učesnika u saobraćaju, kao i analiza indikatora bezbjednosti saobraćaja pokazuje veoma loše stanje u skoro svim oblastima…

„Promjena demografske strukture vozača je takođe kako u Evropskoj uniji i zemljama regiona i te kako prepoznata i u Crnoj Gori. Sve je više starijih lica koja kao vozači i dalje učestvuju u saobraćaju, bez obzira na prirodno umanjenje njihovih kognitivno-motoričkih sposobnosti. Njihovoj namjeri i upornosti da ‘voze što duže’ direktno pogoduju postojeća zakonska rješenja kao i veoma površna, i sa stanovišta bezbjednosti saobraćaja, sporna pa čak i neodgovorna procedura i način dobijanja ljekarskih uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za vozača motornih vozila. U toku 2022. godine smrtno je stradalo 18 lica starosne dobi od 56 i više godina“, konstatuje se u tekstu.

Objašnjava se da je na stanje u toj oblasti u 2022. godini između ostalog uticao i povećan broj registrovanih vozila, pojačan intenzitet saobraćaja i ograničena protočnost saobraćajnica, nedisciplina i neodgovorno ponašanje dijela učesnika u saobraćaju, otvaranje dionice autoputa Podgorica – Mateševo, izraženi kadrovski i logistički problemi saobraćajne policije, pojava novih vrsta prevoznih sredstava (električnih vozila, električnih trotineta i slično), „post Covid“ period i njegove posljedice na ponašanje vozača…

Nepoštovanje ograničenja brzine, stoji u izvještaju, indikator je koji veoma nepovoljno utiče na ukupno stanje bezbjednosti saobraćaja u Crnoj Gori.

Pojašnjava se da manji dio vozača ne poštuje ograničenje brzine u naseljenim mjestima, dok veći dio vozača ne poštuje ograničenje na putevima van naseljenog mjesta.

„Praktično, u prosjeku svaki drugi vozač ne poštuje ograničenje brzine“, piše u izvještaju.

Prema analizi, više od trećine vozača prijavilo je da su bar jednom u posljednjih 30 dana upravljali vozilom nakon konzumiranja alkohola. Na niskom je nivou i korišćenje sigurnosnih pojaseva, bez obzira na kategoriju vozila i mjesto sjedenja, kao i upotreba dječijih sistema zaštite i predstavlja jedan od problema bezbjednosti saobraćaja.

„Više od jedne trećine vozača najmanje jednom u prethodnih mjesec dana nije koristilo sigurnosni pojas, dok skoro polovina vozača nije koristila sjedišta za djecu prilikom njihovog prevoženja u vozilu. Ovakvo ponašanje vozača ima posebnu težinu imajući u vidu da istraživanja pokazuju da upotreba sigurnosnog pojasa značajno smanjuje rizik od smrtnog ishoda i to kod vozača za oko 50 odsto, putnika na prednjem sjedištu oko 40 odsto, a kod djece za oko 50 odsto“, navodi se u tekstu.

„Osim ometanja pažnje, problem u značajnoj mjeri predstavlja i vožnja u umornom stanju. Više od četiri petine vozača u Crnoj Gori izjavilo je da su u posljednjih mjesec dana koristili mobilni telefon za vrijeme vožnje, a ta vrijednost je skoro tri puta veća u odnosu na prosječnu vrijednost zemalja iz Evropske unije. Istraživanja pokazuju da ometanje pažnje učesnika u saobraćaju uzrokuje od 10 do 30% saobraćajnih nezgoda u Evropskoj uniji. Više od polovine vozača je izjavilo da su upravljali vozilom dok su bili umorni, što je oko dva i po puta više u odnosu na prosjek zemalja Evropske unije“.