Ko je rušio u Jatagan mali? 1Foto: Matea Milošević / Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković

Pre tačno 80 godina, list Vreme pisao je o rušenju nelegalnih objekata u Beogradu bez ikakvih prethodnih procedura. Istog dana, 19. jula, list Pravda pisao je o tome gde se i kako odmaraju Beograđani.

List Vreme pisao je o borbi beogradskog rukovodstva protiv bespravnog podizanja zgrada, kako u centru, tako i na periferiji. U rušenju nelegalnih objekata tada je nastupila nova etapa, u kojoj se više nisu čekale sudske odluke o uklanjanju brojnih udžerica.

Ko je rušio u Jatagan mali? 2
Foto: Screenshot/Digitalna.nb.rs

„Radnici za čas poskaču sa kola, pijuci, motike, ašovi i druga oruđa stupe u dejstvo i kuća – nestaje“, pisalo je Vreme.

Razlog oštrijih mera bio je to što su nadležni primetili da se nelegalni objekti izdaju siromašnim porodicama, zbog čega se mnogi dovode u opasnost.

Na ulicama Beograda našla se „rušilačka kolona“. Tako je okarakterisana najnovija faza i činili su je brojni sukobi radnika sa vlasnicima koji nisu imali dozvolu za zidanje.

Plavi sitroen koji je „krstario“ prestonicom bio je dobro opremljen svim neophodnim sredstvima za rušenje. Stručnjak je iz vozila razgledao okolinu i u slučaju da primeti nešto sumnjivo, samo je svoju lokaciju javljao službi, a ostale pravne procedure nisu razmatrane.

Novi talas rušenja zahvatio je tada i beogradsko naselje pod nazivom Jatagan mala. Reč je o prostoru predviđenom za velike palate, koji je iz tog razloga morao u kratkom roku biti raščišćen. Očajni građani su posmatrali kako kuće padaju pod naletom mašina, a radnici su mirno i brzo obavljali svoj posao.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Pravda pisao je o mukama Beograđana da se rashlade tokom toplijih dana varljivog leta 1940. godine. Red sunčanih, zatim red kišnih i hladnih dana obeležili su odmor svih stanovnika prestonice.

Ko je rušio u Jatagan mali? 3
Foto: Screenshot/Digitalna.nb.rs

Celog proleća i početkom leta padale su obilne kiše, koje su izazvale katastrofalne poplave. Oštećena su mnogobrojna naselja pored velikih reka, a sa ogromnim problemom suočili su se i vlasnici kupališta.

Kupači, najčešće sa Dorćola, imali su svoje omiljene lokacije godinama i izgubili su ih za vrlo kratko vreme. U pitanju su bila kupališta na Dunavu – „Beograd“, „Dijana“, „Dubrovnik“ i „Mon Plezir“.

Tokom letnje sezone 1939. godine požar je uništio kupalište „Beograd“. „Dijanu“ su sa zemljom sravnile poplave samo godinu dana kasnije. Ni „Dubrovnik“ više nije radio u punom kapacitetu, jer se, takođe, veliki broj kupatila našao pod vodom.

Hiljade stalnih posetilaca Dunava moralo je da se preseli na Savu, koja je već bila dovoljno preopterećena. Plaža je tu bila pretrpana kupačima, a obilovala je i prljavštinom, čiji su uzrok najviše bile kiše i poplave.

Uprkos tome, opštinske i druge nadležne vlasti nisu preduzimale nikakve mere koje bi sprečile zagađivanje vode u kojoj se kupaju hiljade građana. O održavanju čistoće nije se vodilo računa ni na plažama, ni u samim kupatilima.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

„List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1940. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari