Sudeći prema postizbornom koalicionom sporazumu koji su potpisali predstavnici opozicionih stranaka na Kosovu, lider pokreta Samoopredeljenje Albin Kurti trebalo bi da ubuduće vodi tehnički dijalog Beograda i Prištine.

U tački pet navedenog dokumenta ističe se da se potpisnici zalažu za kvalitetne pregovore koji će biti zasnovani na dobro pripremljenim principima. Prištinski list Tribuna piše da su strane diplomate zabrinute zbog takvog scenarija jer bi Samoopredeljenje imalo kapacitete da revidira sve tačke do sada postignutih dogovora u Briselu.

Kurti je poznato lice na političkoj sceni Kosova. Tokom režima Slobodana Miloševića proveo je gotovo tri godine u zatvorima u Lipljanu i Požarevcu, po optužbama za terorizam zbog organizacije studentskih protesta u Prištini održanih 1997. i 1998. Bio je zvanični portparol albanskih studenata na Kosovu, a u tadašnjim intervjuima naglašavao je da njihove demonstracije „nisu političke i da nemaju ništa sa političkim partijama“. List Naša borba odlikovao ga je krajem devedesetih ordenom za toleranciju. Radio je u kancelariji Adema Demaćija, političkog predstavnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).

U junu 2010. izrečena mu je devetomesečna zatvorska kazna zbog nasilnih protesta Samoopredeljenja iz 2007, u kojima su poginula dva mlada demonstranta, kada su rumunski policajci iz sastava UNMIK-a upotrebili gumene metke. Kurti je osuđen za „učešće u grupi koja je opstruirala zvanična lica u obavljanju svojih zvaničnih dužnosti“. Ipak, ubrzo je pušten na slobodu jer je Okružni sud u Prištini uzeo u obzir vreme koje je već proveo u pritvoru.

U proteklih godinu dana oštro je kritikovao pregovore Beograda i Prištine, kao i politiku srpskih zvaničnika, glasno se zalažući za bojkot proizvoda iz Srbije na Kosovu. Prema njegovom mišljenju, Briselski sporazum doneo je „veoma dobre rezultate Srbiji, a Kosovu nikakve“. Nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih u Srbiji u martu 2014. naveo je da se njihov ishod „može nazvati homogenizacijom hegemonije“, kao i da Srbija „želi da postane mala Rusija na Balkanu, a drugi da im budu sateliti“. Otvoreni je kritičar međunarodne zajednice i veliki zagovornik ujedinjenja teritorija na kojima žive Albanci.

Rođen je 24. marta 1975. godine u Prištini. Diplomirani je inženjer elektrotehnike. U martu ove godine oženio se Norvežankom Ritom Augestad Kndusen, čime je postao prvi političar među kosovskim Albancima, nakon Bedžeta Pacolija, koji je stupio u brak sa strankinjom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari