Koraks: Može spomenik Draži Mihailoviću, ali sa kamom u ustima

Povodom najave Boška Obradovića da u Beogradu treba podići spomenik četničkom generalu

Ostavite komentar


  1. Građanski rat je nešto najstrašnije što može da snađe jedno društvo. Porodične tragedije, međusobno ubijanje pod različitim simbolima, mržnja i zločini. Kod nas umesto da se stvari objektivno posmatraju u svojoj istorijskoj dinamici, iznova se sve potpiruje pogotovo u predizbornom periodu. Što se mene tiče,
    u ovom slučaju su za ukor i Obradović, a isto tako i Koraksić i Danas, jer svi daju doprinos kopanju po ranama.

  2. Ajde sad svako Boskovo lupetanje da neko komentarise i daje mu legitimitet… Bosku inace predlazem da izda kuvar za ostale strajkace gladju, posto se istakao u tom domenu… „Kako dobro jesti tokom strajka gladju“ bi bio tentativni naslov, evo dajem mu dzabe.

  3. Draža je narodni junak i treba mupodići spomenik i to centru Beograda a onu komunjaru sa Dedinja premestiti u Zagreb.

  4. Ne treba mu podići spomenik ali i krajnje je vreme da se Kuća cveća razmontira. Četnici jesu ubijali ljude za vreme rata a Tito je sve to nadoknadio na kraju rata. Ni jedan ni drugi ne zaslužuju spomenike.

  5. O DRAZI SE UOPSTE NISTA NEZNA.. BILO JE ZLOCINA ISTINA ZIVA… VOLIM DRAZU ALI….. MISLIM DA IMA MASLA NA GLAVI

  6. Ima blesavih predloga na svim stranama. Niti nas oni mogu opametiti,niti doći do prave istine.Ali u stvari svi smo mnogo pametni. Samo bi hteli da mlatimo praznu slamu,jer ovde je to mnogo dobro plaćeno. O državnom trošku,naravno.

  7. Draža nije bio samo srpski oficir već i engleski i nemački agent. Nisam za spomenik.

  8. Koraks zahvaljujuci porodicnoj tragediji ne moze realno da sagleda stvari, jer postoje ljudi cije su porodice ojadile partizanske crvene trojke. Takav je bio slucaj sa mojim dedom, kojeg su u okolini Beograda ti i takvi likvidirali septembra 1943.godine, a jedan iz te zloglasne ekipe je kasnije postao i narodni heroj. Toliko o tome. Dragoljub Mihailovic je svakako zasluzio sponeik, sto se ne bi moglo reci za dobar deo crvenih generala koji su mnogo vise od ostalih ojadili ovaj narod i zadali mu finalni udarac u rasponu od oktobra 1944-maja 1945 (u pitanju je preko 80000 ljudi). Ne racunajuci selo Vranic i jos jedno selo u Srbiji, partizani su u svakom naseljenom mestu u Srbiji pobili mnogo vise ljudi nego sto je to bio slucaj sa pripadnicima JVUO. Molim da mi se objavi komentar.

  9. Naravno da treba, spomenik velikom vojvodi, i velikom rodoljubu i heroju koga su mučki ubili zločinci, čiji potomci i sad vladaju, ovom našom izmučenom Srbijom. Sve strane u ratu su činile zločine, ali ono što su učinili komunisti, nije da se zaboravi nikad, a još manje oprosti.

  10. Cica Draži treba podići spomenik,jer je bio i anti-nacista i anti-komunista.Nemojte zaboraviti da su u ,,oslobodjenom,, Cacku 1941.godine komunisti ubili preko 200.ljudi,a 1944.preko 1.700 medju kojima i moja dva pretka.Pasja groblja,zločini u Hercegovini,u tzv.Uzickoj Republici,posle 2 sv.rata,Kocevski rog,Lisiciji potok,mnogo toga i partizanima leži kao greh bratoubistva….

Ostavite komentar


Društvo

Fatona Hajrizija na Kosovu smatraju patriotom: Sugrađani ne veruju da je ubijen 10

Fatona Hajrizija na Kosovu smatraju patriotom: Sugrađani ne veruju da je ubijen

Faton Hajrizi sa Kosova ubio je policajca Nikolu Krsmanovića i ranio policajca Vjekoslava Ilića kod Loznice, a ubijen je dan posle. O Hajriziju dolazi dosta informacija - pobegao je iz zatvora nekoliko dana pre nego što je počinio ubistvo, a navodi se i da je bio pripadnik OVK. Međutim, uprkos svemu, njegovi sugrađani ga nazivaju patriotom, a kažu da ne veruju da je ubijen.

Naslovna strana

Naslovna strana za 22. jul 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Slobodan Georgiev, novinar

Danas čitam od prvog broja. Kada se pojavio ’97. posle protesta izgledao je kao nešto što nam treba i ostao je tu sve ove godine.