Foto: Pixabay/jplenioUprava JP Nacionalni park Tara podnela je krivične prijave protiv vlasnika osam objekata koji su za poslednja tri meseca nelegalno izgrađeni na području tog parka pod zaštitom države.
Služba nadzora tog preduzeća je od novembra 2020. do februara 2021. godine registrovala više slučajeva „divlje gradnje“ vikend objekata, čija izgradnja je nastavljena i pored opomena. U zaštićenim zonama Baserovine i Konjske reke, na četiri lokacije, gradi se ukupno osam takvih objekata. Na tri parcele u Baserovini jedan objekat je osnove sedam sa osam metara, tri istovetna objekta su deset sa deset metara i grade ih tri različita investitora, dok dva objekta od šest sa šest metara gradi isti investitor. U Konjskoj reci grade se dva zdanja, osnove sedam sa sedam metara, istog investitora.
Nadležne službe JP NP Tara su podnele Osnovnom javnom tužilaštvu u Užicu krivične prijave protiv investitora tih objekata i obavestile građevinsku inspekciju Opštine Bajina Bašta i Republičku građevinsku inspekciju, čije sedište je u Užicu.
– Kako stvari sada stoje, po sadašnjem zakonu, ti objekti nemaju dozvole i mislim da ne mogu da ih pribave, kazao je za Danas Ivan Ilić, rukovodilac Službe čuvara prirode u NP Tara.
Krivične prijave, prema saznanjima Danasa, mogle bi da uslede i za još nekoliko objekata. Međutim, problem je u tome što se njihovi vlasnici dovijaju na razne načine da izbegnu procedure za utvrđivanje vlasništva.
– Imamo još sedam ili osam objekata za koje čekamo da nam se jave vlasnici, pošto to ne možemo sa sigurnošću da utvrdimo. Narednih dana ponovo ćemo, zajedno sa republičkim građevinskim inspektorom, obići te objekte, kako bismo stanje opet proverili i sačinili nove zapisnike. Do sada nismo podnosili prijave za te objekte, zato što nismo uspeli nedvosmisleno da utvrdimo ko su njihovi vlasnici, objašnjava za Danas Ilić.
Na području NP Tara, kako Ilić navodi za Danas, evidentirano je ukupno 1.017 objekata, poput stambenih kuća u naseljima u kojima ljudi svakodnevno žive, ali i vikendica. Većina njih, dodaje Ilić, izgrađena je legalno, a neki su u postupku legalizacije, jer nemaju građevinske dozvole, ali imaju lokacijske uslove i za njih čekaju saglasnosti Zavoda za zaštitu prirode Srbije i nakon toga izdavanje građevinskih dozvola.
Praksa je pokazala da bi, osim utvrđivanja jasnih nadležnosti JP NP Tara, republičke i opštinske inspekcjie u zaštićenim područjima, trebalo povećati broj građevinskih inspektora i uspostaviti efikasniju saradnju svih aktera u zaštiti tog područja.
Osim toga, kako ukazuje naš sagovornik, potrebno je da se izmeni odredba Zakona o zaštiti prirode, kojom je dozvoljena prenamena šumskog i poljoprivrednog zemljišta u građevinsko zemljište.
– To je veoma loše za zaštićena područja. Zakonodavac je, verovatno, želeo da zaštiti seoska domaćinstva sa starim kućama i da im omogući tu pogodnost, ali to se i te kako zloupotrebljava. Došli smo u situaciju da ko god kupi nekoliko ari šume, to zemljište prenamenom, koju taj zakon dozvoljava, pretvori u građevinsko zemljište i pravi kuću. Zbog toga bi trebalo izmeniti odredbu tog zakona, poručuje Ivan Ilić, rukovodilac Službe čuvara prirode u NP Tara.
Poslednje rušenje 2015. godine
Poslednji put rušenje bespravno izgrađenih objekta na području NP Tara bilo je 2015. godine. Tada je, nakon dugogodišnjih sporova vlasnika i države, od 71 nelegalnog objekta na obali jezera Perućac, srušeno 67 takvih kuća. Preostala četiri objekta nisu srušena, jer su u to vreme bila u postupku legalizacije i do danas su na istom mestu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
