Kroz spomenik izražen stav o zločinu u Štrpcima

– U zaustavljeni voz u stanici Štrpci, na teritoriji opštine Rudo, u BiH pre 16 godina u 15 sati i 48 minuta ušlo je 25 maskiranih i naoružanih vojnika paravojnih formacija Republike Srpske kojima je komandovao Milan Lukić i posle pregleda ličnih dokumenata izveli su 19 putnika, 18 Muslimana – Bošnjaka i jednog Hrvata. Među njima je bilo i devet naših sugrađana, rođenih Prijepoljaca, rekao je na otkrivanju spomen – obeležja Dobro Lazarević, zamenik predsednika opštine Prijepolje. Lazarevićje izrazio nadu ‘’da će sve zločince stići zaslužena pravedna kazna’’, a da građani Prijepolja nikada neće zaboraviti imena nedužno stradalih svojih uzornih sugrađana: Adema Alomerovića, Fevzije Zekovića, Nijazima Kajevića, Fikreta Memovića, Safeta Preljevića, Džafera Topuzovića, Rasima Ćorića, Muhidina Hanića i Rifata Husovića. Dodao je i ‘’ da ćemo se našim nestalim i stradalim sugrađanima najbolje odužiti ukoliko budemo u opštini Prijepolje i dalje razvijali i unapređivali dobre međunacionalne odnose i negovali međusobno razumevanje i toleranciju u odnosima između Srba, Bošnjaka, Crnogoraca i svih ostalih građana koji ovde žive’’.

– Od države Srbije, čiji su građani pre šesnaest godina na svirep način ubijeni, tražimo da se zločinci privedu pravdi kao i da učini sve što je u njenoj moći da se pronađu posmrtni ostaci nedužnih i nevinih ljudi kako bi se na dostojanstven način i u skladu sa verskim običajima obavio njihov ukop, rekao je Ćamil Hadžalić, predsednik SO Prijepolje. On je istakao da su izgradnjom spomen – obeležja žrtvama zločina u Štrpcima Prijepoljci „uspeli sačuvati humanost u sebi, jer nismo imali pravo da to potisnemo i zaboravimo i da na taj način svojim zaboravom još jednom ih ubijemo’’.

Spomen – obeležje otetim i pobijenim Bošnjacima iz Prijepolja otkrio je Jan Sabo, državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava. „Svako ima svoju nevolju i brigu i svako vodi neku svoju bitku. Zbog toga je uvek neko povređen ili jednostavno nestane“, rekao je Sabo i istakao da je teško u ovakvim trenucima govoriti o toleranciji i tražiti oproštaj. „Ali za početak pokušajmo biti više ljubazni nego prinuđeni, blaži nego slabiji, jači ali ne osvetnički nastrojeni. Pokušajmo dati oproštaj jer kada dajemo onda i dobijamo ono što nam najviše znači i nedostaje, a to je spokoj u mir. I zato neka ovo bude poslednji spomenik za one kojima ne možemo da kažemo oprostite i onima koji su nestali samo zato što su se razlikovali po govoru, veri i naciji“, dodao je Jan Sabo.

Zukorlić: Protiv nasilja i zločina

– Sa ovog mjesta još jednom šaljemo poruku protiv nasilja i zločina sa uvjerenjem da se protiv zločina treba boriti time što će zločinci biti kažnjeni i time što će se raditi na podizanji svijesti o tome da se zlo nikada ne može potpuno uništiti, zbog čega treba biti stavljeno pod kontrolu. To se može uraditi samo onda kada dobro nadjača zlo. A da bi dobro nadjačalo zlo teba ga probuditi u srcima, moralu i svijesti ljudi ma kojoj vjeri, naciji ili rasi oni pripadali. Danas smo ovde sa tom porukom da pokažemo da je naša vjera u budućnost, nada u bolje sjutra, jača od zločina u Štrpcima, Srebrenici i od svih drugih zločina koji su se desili na Balkanu proteklog stoleća, a posebno protekle decenije. Mi vjerujemo da u svim nacijama i vjerama postoji zdravo tkivo i da treba uložiti maksimalan trud da to zdravo tkivo bude osnova za bolju budućnost u kojoj će ljudi pružiti ruke jedni drugima i biti spremni da zlo osude i da mu presude, ma gde i kada se desilo. Ovo opredeljenje crpimo prije svega iz našeg vjerskog islamskog učenja koje predstavlja univerzalne ljudske vrednosti koje nalazimo i u drugim monoteističkim religijama, kršćanstvu, jevrejstvu, katoličanstvu i u svim ljudskim civilizacijskim ideologijama koje su potvrdile svoju humanitarnu orijentaciju, rekao je glavni muftija Muamer Zukorlić, govoreći na komemorativnoj akademiji ‘’Štrpci bez mezara’’ u Prijepolju koju je organizovala Islamska zajednica u Srbiji povodom 16-godišnjice otmice i ubistva 19 putnika u Štrpcima iz voza na pruzi Beograd – Bar. Zukorlićje učestovao i u mimohodu šutnje građana centralnom gradskom ulicom, ali nije prisustvovao činu otkrivanja spomen – obeležja.