Kulturni dijalog sasvim moguć

Kao urednici i dalje ga potpisuju Nermin Sarajlić i Venita Popović, a „izdavačku kasu“ drži „Bosansko narodno pozorište Zenica“. I ako, potcrtava izdavač, zahvalnost za podršku ide „Fondaciji za izdavaštvo/nakladništvo“ i „Vladi Zeničko-dobojskog kantona“. Elem, sasvim dovoljno da ovaj, jedan od najboljih periodičnih istraživača fenomena kulturnog dijaloga na ex-yu prostorima, formuliše norme za ponašanje svim zadriglim mrziteljima interkulturalnosti. Sve znajući da se nepismenost ne da ispraviti osim učenjem.

Ali da pređemo na prelistavanje. „Medijska infantilizacija bunta i nezadovoljstva, kulturna i politička simbolizacija socijalne (ne)moći“ prva je celina koju popunjavaju tekstovi „Uvrijeđen? Pa šta?“ Timotija Gartona Eša (odlomak iz knjige „Free Speech, Ten Principles for A Connected World“, „Atlantic Books“, London 2017), „Gradovi izbeglica: Od etike gostoljubivosti do politika prijateljstva“ (L�vinas – Derrida) Žarka Paića (početno poglavlje istoimene knjige, posvećene kako stoji „Prijatelju Albertu Goldsteinu, u spomen“, a u izdanju „Instituta za europske i globalizacijske studije“, Zagreb 2015), „Totalitet ili asamblaž?“ Slavoja Žižeka, „Filozof Zoran Đinđić“ Maria Kopića i „Sociologija mode – Pierre Bourdieu“ Tončija Valentića.

„Egzotično-ekscentrični menu pseudofeminizma“ ispunjavaju tekstovi „Rodna ili robna osviještenost?“ Venite Popović,“Zašto svaka „prva žena na/u…“ nije razlog za slavlje“ Katarine Pavičić-Ivelja i „Izgledne prilike za pseudo-priljepke ekofeminizma“ Lejle Mušić.

Segment „Paket aranžman: Fragmentirana kultura i svodništvo estetike“ nudi radove „O modernizmu… još jednom“ (D. Mitrev vs. M. Đurčinov) Zlatka Kramarića, „Kurvanjski naivno koloniziranje kulturnih potreba i zadovoljstava“ Nermina Sarajlića, „O prirodi stvaranja – u vasioni i umjetnosti“ Marka Raguža, „Likovni aspekt poetike Živka Nikolića“ Zorana Koprivice, „Estetika nasilja i nasilna estetika – bilješke s ivice fragmentiranog Tarantinoverzuma“ Alena Avdića i „Protonizam“ Afrima Redžepija.

Konačno, u „Panoptikumu“ „nastupaju“ Tonči Valentić („Nezasita žudnja za moći“), Ivan Šunjić („Kritičarski idiom Darije Želić“), Sonja Briski Uzelac („Heterotipija kvadrata i duh fragmentacije“), Aida Abadžić Hodžić („Nevidljivo (u)činiti vidljivim“ – prikaz monografije Marijana Susovskog, „Ulazak u prostor svjetlosnog isijavanja – LJubomir Perčinlić – Into the Space where Light is Born“, „Skaner Studio“ d.o.o. Zagreb 2017) i Aleksandar Prokopiev („Slike iz ranijih života – V“).

Broj zatvaraju bibliografske napomene, bilješke o autori/ca/ma i najave za 28 broj „Zeničkih sveski“ (decembar 2018). Ilustracije na koricama potpisuje kaspar Dejvid Fridrih (Caspar David Friedrich: „Der Wanderer �ber dem Nebelmeer“, 1817. i „Auf dem Segler“, 1818/19).