Krajem minule godine Gradska skupština Leskovca usvojila je budžet, kojim je predviđeno da se za osnovno obrazovanje izdvoji 117 miliona dinara, što je 6,5 odsto više nego lane. Za potrebe srednjih škola planirana su ulaganja od 57, 3 miliona dinara, što je u poređenju sa minulom godinom povećanje od 7,5 odsto. Od ukupnih budžetskih sredstava, u investicije bi trebalo da bude uloženo 24 miliona dinara, a oko 19 miliona je namenjeno za popravku oronulih zgrada osnovnih škola po selima razuđene leskovačke opštine.

Načelnik Gradske uprave za obrazovanje Zoran Milošević ističe da su predviđena sredstva nedovoljna da bi se podmirile sve potrebe, jer na području ove opštine ima čak 98 školskih objekata. Veliku glavobolju nadležnima zadaju i višegodišnja dugovanja, koja iznose čak milion i po evra!

– Naravno, za ta dugovanja ne optužujem nikoga, jer su delimično nasleđena iz prethodnih godina, a nama je na početku ove školske godine bilo najvažnije da nastava krene po utvrđenom kalendaru – veli Milošević.

Neke leskovačke škole su u posebno teškom položaju zbog blokade računa. To se, pre svih, odnosi na Muzičku školu „Stanislav Binički“, koja je u minusu 5,5 miliona dinara i Medicinsku školu, koja nije namirila obaveze od 85 miliona dinara, utrošenih za gradnju nove škole posle katastrofalnog požara pre nekoliko godina. Miloševićkaže da će opština za rešenje ovih, ali i drugih finansijskih problema, škola morati da potraže pomoćRepublike.

Ove godine, između ostalog, trebalo bi da bude sagrađena osnovna škola u Bogojevcu, čiji je kamen temeljac postavljen pre ravno deset godina. Za tu namenu treba obezbediti oko osam miliona dinara. U toku je izgradnja osnovne škole u selu Mrštanu ukupne vrednosti 16 miliona dinara, a novu školsku zgradu trebalo bi da dobije i Bogojevce. Istovremeno bi trebalo da se nastavi izgradnja škole u Brzi ukupne vrednosti 20 miliona dinara, kao i škole u Donjoj Jajni za koju je planirano ulaganje od šest miliona dinara. U planu je gradnja potpuno nove osnovne škole u prigradskoj četvrti Podrumi, kao i renoviranje mnogih školskih zgrada. Jedan od prioriteta lokalne samouprave je da Ekonomska škola, koja je od osnivanja „podstanar“, dobije, „krov nad glavom“, ali će ostvarivanje ovog nauma u mnogome zavisiti od spremnosti Republike.

Prošle godine je bilo zatvoreno nekoliko seoskih škola na području vlasotinačke i opštine Medveđa zbog neispravne vode i krajnje nepovoljnog stanje školskih objekata.

Načelnik Republičke sanitarne inspekcije dr Goran Stamenkovićupozorava da je stanje seoskih vodovoda nepovoljno, a da škole uglavnom koriste vodu sa tih „divljih“ vodovoda. Od 220 školskih zgrada u Jablaničkom okrugu, vodu sa gradskog vodovoda koristi nešto više od 140 škola, oko 60 škola poseduju uređaje za prečišćavanje, ali je nesreća u tome što su mnogi van upotrebe. U Leskovcu je stanje delimično popravljeno intervencijom lokalne samouprave koja je prošle školske godine za nabavku uređaja za prečišćavanje izdvojila nešto više od 1,5 miliona dinara, ali je premalo za rešavanje ovog krupnog problema. Zato je postala praksa u pojedinim seoskim sredinama da deca u đačkoj torbi nose flašice sa vodom, jer je u školi nema ili je praktično neupotrebljiva za piće.

 

Prazne učionice u Crnoj Travi

U najmanjoj i jednoj od najsiromašnijih opština u Srbiji, Crnoj Travi, zbog višedecenijske migracije, mnoge škole su zatvorene, a ima vaspitno-obrazovnih ustanova u kojima predavanja sluša samo po nekoliko učenika, dok je u selu Kalna samo jedan đak. Prema podacima Opštinskog veća Crne Trave, u celoj opštini je u svim odeljenjima 65 đaka, što je za desetak manje nego lane. Po mišljenju mnogih pedagoga, potrebna je nova organizacija škola na jugu Srbije, jer su pojedine patuljaste i nefunkcionalne, a u poslednjih deset godina, broj đaka na području šest opština Jablaničkog okruga, smanjen je za oko 2.000.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari