Antonio Moreno živi u verovatno najopasnijom ulici Madrida, gde dileri otvoreno nude sve vrste droga najčešće u večerašnjim satima. Stanuje u kući sa četiri sobe i bazenom, bavi se fotografijom, pripadnik je romske zajednice i jedan od 40.000 stanovnika ilegalnog naselja u predgrađu španske prestonice. Da se Moreno i slični njemu nalaze u nekoj drugoj evropskoj zemlji, verovatno bi bili izvor tenzija i kontroverzi.

„Deportacija Roma se ovde nikada neće dogoditi“, smatra Moreno. „Mi smo integrisani. Ja sam najpre Španac, potom Rom i ponosan sam na to“. Dok mnoge evropske zemlje vide romsku zajednicu kao problem, Španija je dala prava svojim Romima, slavi njihovu istoriju i čini sve da se osećaju kao kod kuće.

Trideset pet godina nakon smrti diktatora Franciska Franka život romske zajednice se drastično promenio. Svi se slažu i Evropska komisija, članice EU i Romi lično da je Španija postala model za integraciju Roma. Stoga je prema mišljenju stručnjaka dobro da se Bugarska, Slovačka, Mađarska, Češka pa čak i Rumunija, gde živi veliki broj romske populacije, ugledaju na Španiju i primene praksu te zemlje.

Od gotovo 12 miliona Roma koji žive u Evropi, Španija je druga zemlja po brojnosti te zajednice gde, kako se procenjuje, živi 970,000 ili oko dva odsto ukupne populacije. Vlasti ove zemlje troše gotovo 36 miliona evra godišnje na potrebe Roma. U Španiji samo pet odsto Roma žive u improvizovanim kućama dok više od polovine ima pristojan krov nad glavom. Svi oni imaju pristup zdravstvenoj nezi.

Španija je, takođe, investirala u oblast za koji mnogi veruju da je ključ što se Romi drže izvan siromaštva: obrazovanje. Deca gotovo svih pripadnika romske zajednice pohađaju osnovnu školu (30 odsto njih je završi) dok je više od 85 odsto pismeno.

„Španski način trošenja evropskih socijalnih fondova je dobar primer za druge države članice“, kaže potpredsednik Evropske komisije i komesarka za pravdu Vivijen Reding. „Španska vlada je pokazala da radi na integraciji romske populacije gde beleži pozitivne rezultate“. Španski Program za pripajanje Roma, jedna je od najboljih inicijativa za integraciju u Evropi, smatraju stručnjaci. Program obuhvata mlade nezaposlene Rome, uči ih raznim veštinama i pomaže im da zarađuju ekvivalentno onima sa diplomom srednje škole. Na kraju, oni se zapošljavaju preko serije sporazuma sa privatnim kompanijama.

Pitanje koje mnogi postavljaju jeste da li ostatak Evrope može da primeni uspeh Španije? Na dobroj integrisanosti Roma u društvu treba zahvaliti specifičnoj istoriji vezanoj za ovu zajednicu. Da bi se garantovala stabilnost u zemlji podeljenoj duž nacionalnih linija, ustav pisan nakon Frankove smrti uključuje sve narode i kulture koji štiti i Rome od proterivanja.

Uprkos vekovnoj viktimizaciji, Romi su postali deo španske kulture – Flamenko i tradicionalna španska nošnja deo su pozajmljen od ove zajednice. Čak iako druge zemlje EU budu išle španskim koracima i nauče da žive sa Romima, mogu samo rešiti pola problema. Najbolji način da se spreče zemlje poput Francuske i Italije da deportuju Rome jeste im se kod kuće garantuje srećan život tako da ne moraju da idu u Francusku i Italiju da žive, smatraju stručnjaci. „Španija je učinila mnogo više nego ijedna druga država članica Unije na polju integracije Roma, no sada je neophodno osigurati da se takav uspeh prenese i na druge zemlje“, navodi Ivan Ivanov, izvršni direktor Evropskog informativnog romskog centra iz Brisela. „Integracija Roma mora biti obustavljena. Deportacije su beskorisne. Romi će se ponovo vratiti za nekoliko meseci. Politika prema toj zajednici treba da bude sada usvojena“, smatra Ivanov.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari