Kiro Gligorov i komandant Treće vojne oblasti general-pukovnik Nikola Uzelac potpisali su krajem marta završni dokument o primopredaji vojnih objekata i tehničke opreme. Istakli su da je ceo proces izveden bez problema i ekscesa. Grčki predsednik Konstantin Karamanlis požurio je da izjavi da je Makedonija „žarište problema na ionako uzburkanom Balkanu“. Grčka će narednih godina ulagati ogromna sredstva u propagandu protiv Makedonije i usporavanje makedonske integracije u Evropu.


Mihal Ramač: bilo je to 1992. (7)

Mihal Ramač (1951), novinar, književnik i prevodilac, objavio je šest zbirki pesama, knjige političkih eseja „Povest o početku kraja“, „S one strane snova“ i „6. oktobar“, preveo na rusinski i s rusinskog tridesetak knjiga. Bio je glavni i odgovorni urednik dnevnih listova Naša Borba, Vojvodina i Danas. Radi u Radio-televiziji Vojvodine. Prema tekstu koji objavljujemo kao feljton snimljena je serija „Bilo je to 1992 – Treća Jugoslavija“ u šest epizoda, koja je emitovana tokom novembra i decembra 2012. godine, najzanimljivije delove iz autorovih zapisa objavljujemo kao feljton.

 

Martovska inflacija dostigla je 70 odsto, cene su rasle dva odsto dnevno. Ekonomisti kažu da je to svetski rekord. Marka na crno koštala je 320 dinara.

Vlada Srbije imenovala je 1. aprila Milorada Vučelića za generalnog direktora Radio-televizije Srbije. Novine pišu da ga je Miloševiću preporučio Dobrica Ćosić i da je Vučelić od školskih dana prijatelj s republičkim premijerom Božovićem.

Tokom šeste runde pregovora u Briselu lideri tri bosanskohercegovačka naroda postigli su dogovor o prekidu vatre, o početku razgraničenja i o ustavnom garantovanju ljudskih prava uz kontrolu evropskih institucija. Širom republike je sve veći pakao. Stižu vesti o pokolju Srba na Kupresu. Goražde je avetinjski prazno. Na svim ulazima u Banjaluku postavljene su barikade. Momčilo Mandić, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova BiH, obaveštava sve zaposlene u miliciji da se na teritoriji Srpske Republike ukida nadležnost republičkog Ministarstva unutrašnjih poslova.

Na poziv komandanta kriznog štaba Ljubiše Savića, u Bijeljinu stiže Arkan sa svojim dobrovoljcima. Radio i televizija javljaju o desetinama mrtvih. U gradić dolaze članovi Predsedništva Biljana Plavšić i Fikret Abdić. Plavšićka se teatralno ljubi s Arkanom i tvrdi da situacija u Bijeljini nije ni izbliza takva kakvom je prikazuju pojedina glasila. Abdiću Arkan kaže: „Ko hoće da pregovara, neka ide u Brisel“. Novouspostavljena srpska vlast saopštava da je poginula 41 osoba. Vlada u Sarajevu procenjuje da je pobijeno gotovo hiljadu Muslimana. Beogradski režimski izveštači prihvataju Arkanovu tvrdnju da su žrtve same krive za svoju smrt, jer su odbile da se predaju.

Predsedništvo BiH proglašava mobilizaciju Teritorijalne odbrane. Biljana Plavšić i Nikola Koljević glasaju protiv. U nedelju 5. aprila desetine hiljada građana Sarajeva okupile su se ispred Skupštine, zahtevajući prekid nasilja i formiranje vlade nacionalnog spasa. Sa zgrade hotela Holidej in pucaju na njih telohranitelji Radovana Karadžića. Poginulo je najmanje šest, ranjeno pedesetak osoba. Prvim žrtvama smatraju se Suada Dilberović, 24-godišnja studentkinja iz Dubrovnika i deset godina starija Sarajka Olga Sučić. Njihovim imenom kasnije je nazvan jedan most na Miljacki.

Sledećeg dana zemlje EZ priznaju Bosnu i Hercegovinu. Skupština srpskog naroda u ranu zoru 7. aprila u Banjaluci proglasila je nezavisnost Srpske Republike BiH. Srpski predstavnici napuštaju Predsedništvo i vladu BiH. Sjedinjene Američke Države (SAD) istog dana priznaju Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

Protesti protiv rata održavaju se u Tuzli, Travniku, Jajcu, Doboju, Bihaću, Modriči, Donjem Vakufu… U Beogradu je Centar za antiratnu akciju okupio oko dve hiljade pristalica mira. Govorili su Stojan Cerović, Vesna Pešić, Dragan Veselinov, Borka Pavićević, Svetlana Knjazev, Nikola Barović.

Međunarodna javnost osuđuje krvoproliće, uz preovlađujuće mišljenje da je reč o srpskoj agresiji uz podršku Beograda. Na Gradskom groblju u Sarajevu 8. aprila bilo je 26 sahrana. Samo tri lica umrla su prirodnom smrću. Karadžić poručuje: „Ukoliko Alija Izetbegović ne zaustavi teror i ne pristupi dogovoru sa Srpskom BiH kao potpuno ravnopravnim partnerom, mi ćemo zatvoriti Sarajevo i počećemo da odgovaramo na vatru“.

Sarajevski psihijatri upozoravaju: „Strah, svakodnevni košmarni snovi, depresivno raspoloženje praćeno osećanjem bliske propasti, potpuna besperspektivnost i jad učinili su ljude nesposobnim za rad i za život. Ljudima u ovakvom stanju može se manipulisati bez kraja i konca. Strepnjom iznureni ljudi, pritisnuti osećanjem potpune nemoći i utučenosti, gube sposobnost kritičkog rasuđivanja i stoga su spremni da učine zločine kojih se čovečanstvo može samo stideti.“

Nastavlja se

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari