Male plate, inflacija odlikaša, deficit nastavnika: Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru muče isti problemi u prosveti

Bez obzira na razlike u zaradama, materijalni položaj zaposlenih u školama i dalje je nepovoljan u odnosu na druge delatnosti, a sa komšijama delimo iste probleme i kada je reč o deficitu nastavnika određenih struka, te zapošljavanju bez jasnih kriterijuma, a fabrikovanje odlikaša i poklanjanje ocena takođe je fenomen koji podjednako muči prosvetni sistem u sve tri pomenute zemlje.

– Obrazovanje kao zadnja rupa na svirali je posljedica toga što na čelu obrazovanja nije netko s vizijom, već politička figura koja nema jasne vizije. Također ministri se često mijenjaju pa programi završe u stolu kao neuspješan eksperiment nakon što dođe na vlast nova garnitura sa novim idejama. I tako u krug, no školstvo bi trebao voditi netko tko je radio u sustavu obrazovanja, jer jedino takav čovjek može razumjeti probleme u kojima se školstvo nalazi – kaže za Danas Ana Tuškan, generalna sekretarka Sindikata hrvatskih učitelja, komentarišući zajedničke probleme prosvetnih radnika.

Početkom školske godine deo roditelja učenika trećeg razreda zrenjaninske OŠ „2. oktobar“ nije pustio svoju decu na nastavu iz revolta što je treći put za tri godine promenjena učiteljica.

Nedugo nakon toga u medijima se pojavila slična vest, ovog puta o protestu roditelja čija deca pohađaju drugi razred u OŠ “Olga Golović“ u Nikšiću, koji su takođe zbog promene učiteljice odlučili da decu ne pošalju u školu.

U obe osmoletke problem je nastao zbog toga što su učiteljice bile zaposlene na određeno vreme, sa ugovorom koji im je istekao 31. avgusta i u oba slučaja direktori su morali da postupe po zakonu i prime tehnološke viškove.

Kada je reč o platama, nastavnici iz Hrvatske i Crne Gore su u prednosti u odnosu na kolege iz Srbije, mada treba imati na umu da preciznu računicu nemaju ni sindikati.

– Teško je ogoljenu plaću prikazati jer sve ovisi i o mjestu života, osobne odbitke i slično. Bez svih tih dodataka plata bila negdje oko 6.000 kuna (oko 93.000 dinara prim.aut) za visoku stručnu spremu bez položenog stručnog ispita – rekla je za Danas Ana Tuškan, generalna sekretarka Sindikata hrvatskih učitelja, o zaradama nastavnika u toj zemlji.

Plate su, prema njenim rečima, niske i iako se Vlada hvali da ih je povećala.

A to se, smatra, ne bi dogodilo da nije bilo najdužeg štrajka u istoriji Hrvatske koji su organizovali Sindikat hrvatskih učitelja i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.

– I problem je što ni to nije bio rast, već rješavanja zaostajanja koje nam prati već godinama. Sad je inflacija pojela sva povećanja, zaposlenici sami sufinanciraju i prijevoz i tako dalje ne može. Također pomoćno-tehničko osoblje koje je također vrlo bitno za funkcioniranje škola došlo je do minimalne plaće (4.052 kuna) tek zadnjim povećanjem, a što u Hrvatskoj nije dovoljno ni za stan i režije, a kamoli hranu. A što će biti sada, plaće moraju rasti, a Vlada mora naći način za motiviranje, privlačenje i zadržavanje stručnog kadra jer će inače obrazovanje pasti u provaliju iz koje nema nazad, a što će potaknuti samo dalje iseljavanje – poručuje Tuškan.

Iz Sindikata prosvjete Crne Gore nisu odgovorili na upit Danasa kolika je početna plata nastavnika, a prema podacima koje je u crnogorskim medijima izneo predsednik sindikata Radomir Božović, nastavnici u toj zemlji primaju mesečno između 700 i 800 evra, što je od oko 82.000 do 93.500 dinara.

S druge strane, u Srbiji osnovna zarada nastavnika sa VII stepenom stručne spreme i punim radnim angažovanjem u ovoj godini iznosi 66.393 dinara, a uz najavljenu povišicu od oko 12 odsto od 1. januara 2023. biće 74.361 dinar.

Prema računici koju je za Danas izneo Dušan Kokot, predsednik Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Vojvodine, iduće godine nastavnik sa VII stepenom stručne spreme, punim radnim angažovanjem, koji je pritom razredni starešina i ima 10 godina radnog staža u obrazovanju, mesečno će primati 80.300 dinara, a sa 20 godina staža isti zaposleni će imati 83.280 dinara.

Nezadovoljstvo odnosom najviše i najniže plate prisutno je i u Srbiji i u Crnoj Gori, ali su apetiti sindikalnih lidera različiti.

Početkom nove školske godine sindikati u našoj zemlji tražili su povišicu između 20 i 25 odsto, dok je Sindikat prosvjete Crne Gore poslao resornom ministarstvu predlog da se od 1. januara nastavnicima plate povećaju za 45 odsto.

Za razliku od Srbije, gde je uspostavljanje jasnih kriterijuma za zapošljavanje pitanje kojom se bavi jedna nevladina organizacija, kod komšija to je tema koja okupira sindikat.

– Insistiraćemo da se ne pitaju samo direktori prilikom zapošljavanja nastavnog kadra, da se uvede rangiranje, prosječna ocjena na fakultetu i preporuke poslodavaca. Pojedinci s prosjekom šest se zaposle odmah sjutradan nakon dobijanja diplome, a imamo kolege koji s prosjekom preko devet čekaju po 10 godina rješenje za stalno – rekao je ranije Radomir Božović za Dan.

Deficit nastavnika pojedinih predmeta, pre svega matematike, takođe muči ceo region.

Na nedavnom panelu Prosvjetne zajednice Crne Gore, povodom Dana nastavnika, iznet je podatak da u obrazovnom sistemu nedostaje profesori matematike, fizike, hemije, računarske grupe predmeta, razredne nastave, nemačkog jezika, biologije…

U martu je objavljeno da je analiza Zavoda za školstvo CG pokazala da čak 160 od 470 nastavnika matematike koji rade u školama nema potrebnu stručnu kvalifikaciju.

Umesto diplomiranih matematičara, đacima taj predmet često predaju mašinski i elektroinženjeri, diplomirani ekonomisti, apsolventi i učitelji.

I u Srbiji je zabeležen slučaj da je đacima u jednoj školu u južnomoravskom regionu matematiku predavao sociolog, dok je u niškoj Ugostiteljsko-turističkoj školi časove tog predmeta držala profesorka geografije.

Nekoliko godina unazad nastavnički smerovi na domaćim fakultetima koji školuju buduće profesore matematike, fizike, hemije su prazni, a interesovanje je opalo i za studije srpskog jezika i književnosti, kao i za učiteljske fakultete.

U Ministarstvu prosvete kažu da je nedostatak nastavnika određenih profila pitanje sa kojim se u većem ili manjem obimu suočava veliki broj država, te da su pojedine osnovne škole u situaciji kada nisu mogle da na određeno vreme angažuju nastavnike u skladu sa pravilnikom, zaposlile predavače srodnih predmeta da predaju uglavnom matematiku i fiziku i u mnogom manjem obimu druge predmete.

Identičan problem prisutan je i u Hrvatskoj, a tamošnji mediji nedavno su pisali da u nedostatku kvalifikovanog kadra u OŠ „Šime Budinića” u Zadru učenicima viših razreda matematiku predaje profesorka engleskoga jezika.

Škole u toj državi muku muče da pronađu i profesore fizike, hemije i biologije.

Na društvenim mrežama nedavno je objavljen oglas za učitelja matematike u osnovnoj školi „Komiža“ na Visu u kome piše da je Grad Komiža obezbedio sredstva za finansiranje smeštaja, a uskoro će i stan za njega, što, kako se navodi, govori o važnosti potrebe za učiteljem.

Ana Tuškan potvrđuje da su najdeficitarniji profesori iz STEM područja, ali napominje da ih sve više nedostaje i u drugim predmetima i da će to biti sve veći problem.

– Ne vide se u toj profesiji jer su uvjeti rada loši, plaće su niske i ne cijeni se njihov rad, uz to uvjeti rada su loši, podcjenjuje ih se, svatko misli da zna bolje od učitelja, vrši se pritisak na njih, pogotovo na kraju nastavne godine za podizanje ocjena, dobivaju nejasne upute za rad iz resornog ministarstva, redovno se krše njihova prava ugovorena kolektivnim ugovorima, imaju gomilu nepotrebne administracije. Smatra se da imaju tri mjeseca godišnjeg, što je naravno mit jer se malo priča o njihovim poslovima koji se ne vide, a koji se itekako odrađuju dok nema učenika. Uz to se pripremaju i razmjene, EU projekti, sjednice, edukacije i sve ono što glavni kritičari ne vide – kaže Tuškan.

Dosta mladih koji počnu da rade u školama kažu da nije uopšte onako kako su zamišljali.

– Rad s učenicima im je, naravno najljepši, no sve ostalo je problem, a tog ostalog ima mnogo više nego što ljudi to percipiraju. Mnogi rade kao vječne zamjene na određeno jer nema dovoljno stručnog kadra koji se javlja na natječaje pa ti ljudi nemaju gotovo nikakva prava, ne mogu planirati obitelji, uzimati kredite, žive u neizvijesnosti i tako rade 10, 15 godina i dulje – ilustruje stanje naša sagovornica.

Da ne znamo da je iz Hrvatske pomislili bismo da opisuje stanje u srpskom obrazovnom sistemu.

I dok i Srbija i Hrvatska i Crna Gora kubure sa manjkom nastavnika prirodnih predmeta, odlikaša im ne fali.

Naprotiv – o inflaciji vukovaca i „lučonoša“ (Luča je u Crnoj Gori pandan našoj Vukovoj diplomi) priča se na kraju svake školske godine, a ova tema letos je došla u fokus hrvatske javnosti, nakon što su mediji objavili da je Sanja Musić Milanović, supruga hrvatskog predsednika Zorana Milanovića, vršila pritisak na direktorku škole da se njihovom sinu već zaključene ocene iz četvorki promene u petice.

Pisalo se i o slučaju iz jedne zagrebačke osnovne škole u kojoj je nastavnica biologije svim učenicima zaključila petice iz revolta zbog prevelikog broja odlikaša i pritisaka da se ocene popravljaju.

Problemu inflacije „superodlikaša“ hrvatska prosvetna vlast pokušava doskočiti uvođenjem prijemnog ispita za upis u srednje škole.

S druge strane, Srbija već godinama sprovodi malu maturu na kraju osnovnog obrazovanja, ali problem ogromnog broja „petičara“ nije rešila.

Već godinama iz osmoletki izlazi oko 14 odsto vukovaca (u nekim okruzima taj procenat je i veći), a više od 40 odsto đaka završava osmi razred sa odličnim uspehom.

Na kraju prošle školske godine diplomu „Luča“, koja se dodjeljuje za izuzetne rezultate tokom školovanja, dobilo je 14,77 osnovaca i 15,57 srednjoškolaca u Crnoj Gori, a u nekim opštinama svaki treći učenik je „lučonoša“, objavio je Dan podatke Ministarstva prosvete.

Primeri nastavničkih plata

Prema svedočenju samih prosvetnih radnika za Danas, učitelj sa 10 godina staža koji živi u Zagrebu bez dodataka na platu prima 7.395,22 kune, što je nešto manje od 1.000 evra.

Profesor iz Crne Gore sa sedmim stepenom stručnosti i 28 godina radnog staža prima neto zaradu od 730 evra, a na to se dodaje još 10 odsto za razredno starešinstvo. Ima normu od 18 časova, a svaki čas preko toga se, kako kaže, dodatno plaća.

U Sloveniji nastavnik početnik dobija bruto 1.450 evra.