Od davnina se u Gusinju na Ali-pašinim izvorima, u podnožju planine Hajle, 2. avgusta okuplja narod. Dođu ljudi sa svih strana na narodni sabor za Ilindan. Jednako ga slave muslimani, parvoslavci i katolici, pa se u narodu i kaže: „Do podne Ilija, od podne Alija“. Od šezdesetih godina prošlog vijeka, mnogo je Plavljana i Gusinjana otišlo u svijet, ali ih je najviše u Americi i Kanadi. I ljeti, za 2. avgust, ovo mjesto sa kojeg je vodu pio silni Ali-paša gusinjski vri od gusinjskih Amerikanaca, Kanađana, Njemaca, Šveđana… Dođu „naši stranci“ da nađu sebi nevjestu ovdje pored izvora, da se vide sa rodbinom, da zaliječe rane iseljeničke. Tu, pored vrela koje čini 25 izvora, u podnožju brda Vezirova brada na nadmorskoj visini od 925 metara, ugovaraju se svadbe i vjenčanja, pa Gusinjani kažu da nigdje nema više „ludog kamenja“ nego na Ali-pašinim izvorima.
Čini se da se nikada ispod Vezirove brade nije okupilo toliko gostiju koliko ih je bilo ove godine. Kao da se čitav svijet sjatio tu, pored dragulja plavsko-gusinjskog kraja. Ustvari, i jeste tako. Plavljani i Gusinjani, rasuti svuda po svijetu, „naštelovali“ sa 2. avgustom svoje odmore. Među posjetiocima ima i onih koji godinama nijesu gledali u visoke vrhove Visitora, slomovratne bridove Prokletija, bistrinu Grlje, ljepotu Grebaje, čekali jutra na Hridskom jezeru da vide kako se kupaju vile…
Tako je ove godine, nakon propuštenih 20 drugih avgusta u Gusinju, iz Njujorka banuo Jah Hasanđekaj. Došao je da se okupa u suncu iznad svojeg sela Martinovići, a na izvore je došao sa braćom Ljeorikom, Valjonom i Mahirom. Radostan je što ponovo vidi stare prijatelje, što oživljava davno zaboravljene uspomene ali, kaže, očekivao je da neće prepoznati svoj kraj, da će ga dočekati lijepo uređeni Ali-pašini izvori.
– Međutim, izvori su u gorem stanju nego prije 20 godina. U Plavu i u Gusinju ništa nije urađeno. Na samom ulazu prema izvorima ne može da se prođe od gužve i tezgi koje su poređane. Nema jedne klupe gdje bi moglo da se sjedi, niti urađenog puta ili staze da se može normalno prići do izvora. Ali-pašini izvori su opjevani u brojnim pjesmama, i svi pričaju o njima, a nema jednog uređenog izvora sa kojeg se može voda popiti, kaže Jah.
Ipak, vjeruje da će Plavljani i Gusinjani koji žive u inostranstvu pomoći da se na Izvorima napravi lijepo izletište sa potrebnim sadržajima.
– To je potrebno i nama koji živimo daleko od rodnog kraja. To je prilika da učinimo nešto za svoje mjesto. Svi mi u inostranstvu živimo za ove dane. Sanjamo o odmoru u rodnom kraju, o 13. julu, 1. i 2. avgustu.
No, kaže, kada vidi kako izgleda njegova rodna gruda, duša ga za njom zaboli. Okahne mu se dolazak. Ali, doći će, veli Jah, i iduće godine. Bez obzira na sve, dolaziće svi Plavljani i Gusinjani na odmor pod ovo nebo gdje su prve korake napravili i prve riječi izgovorili svakog ljeta. Samo ako im se odmori poklope sa važnim plavsko-gusinjskim datumima. A za godinu može svašta da se desi. Možda se do tada „otvori“ i ona livada u blizini izvora. Neko joj je ove godine „turio ključ u bravu“ iako se od pamtivijeka koristila za izlet. A dolje, pored Izvora, razbaškarile se tezge sa šarenim džidža-midžama. Drma kolce pod razapetim šatorima. Sijevaju minići pjevačica. A Onda: „Konobar. Još jedna tura!“. I tako redom. Dok se neko ne zaglavi u nepristupačan i blatnjav teren.
No, ko voli Ali-pašine izvore, nije mu loše ni gore na kamenjaru. Malo šetnje unaokolo i pregršt vode – da ga želja mine.
Centar svijeta
Oni što su na Ali-pašine izvore došli sa djecom, nijesu mogli dugo da se zadrže. Za to je put prema izvorima bio neprestano zakrčen. Trebalo je najmanje pola sata da se pješice stigne do Gusinja, a onima sa vozilima i više. Tome je posebno doprinijelo i to što nema parkinga, pa su vozači ostavljali automobile pored puta, i na svakom koraku je dolazilo do zakrčenja saobraćaja.
Ipak, nekima sve to nije smetalo, ili nijesu obraćali pažnju na ono što se dešava, pa su vrijeme provedeno na Izvoria iskoristili da se uhvate u kolo, uz zvuke alaturka i šote. I dok se velika kolona ljudi sa izvora slivala prema gusinjskom korzou, iz pravca Plava, Andrijevice, Berana, Rožaja, Bijelog Polja i drugih gradova Crne Gore, kolona vozila su se kretala prema gusinjskoj čaršjiji koja je te noći bila centar svijeta
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
