Matura je ozbiljan, zahtevan i skup posao

U Hrvatskoj je prva državna matura sprovedena 2010. godine, a njoj su prethodili pripremni nacionalni ispiti. U Sloveniji se državna matura organizuje od 1995, a stručna od 2002. O iskustvima, prednostima i nedostacima, kao i izazovima koji čekaju Srbiju na tom polju za Danas govore Maja Jukić, nekadašnja direktorka Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja u Hrvatskoj, i Nika Šlamberger, koja je ranije radila kao koordinatorka za strane jezike na opštoj maturi u Državnom ispitnom centru Republike Slovenije.

* Šta su se pokazale kao najveće prednosti uvođenja državne mature?

Maja Jukić: Ujednačavanje postignuća učenika je sigurno najveća prednost uvođenja državne mature. Ona se provodi tako da svi učenici polažu iste ispite, u isto vrijeme i u istim uvjetima u skladu s propisanim standardima. Na ovaj način su sve škole, nastavnici i učenici upoznati s potrebnim postignućima i motivirani su za što bolju pripremljenost za polaganje ispita. Ocjenjivanje se provodi centralizirano na jednom mjestu za sve učenike, čime je osigurana pravednost ocjenjivanja. Time se ujedno povećala izjednačenost mogućnosti i potencijalnih prilika za svakog učenika u Hrvatskoj. S obzirom na ujednačenost ispitivanja na osnovi propisanih obrazovnih ishoda, analize su potvrdile da su škole čiji su učenici postizali lošije rezultate prvih godina državne mature učinile napor i poboljšale svoj rad tako da su se rezultati njihovih učenika značajno poboljšali i dostigli ili čak premašili nacionalni prosjek. U Hrvatskoj se posebno naglašava i cijeni antikorupcijski učinak državne mature. Državna matura koja se provodi po svim pravilima struke i u skladu s propisanim procedurama, eliminirala je puno nepoželjnih faktora koji su ranije dovodili u pitanje objektivnost i pravednost pri završavanju srednjoškolskog gimnazijskog obrazovanja i upisa na fakultete za sve učenike. Potrebno je naglasiti i socijalnu komponentu državne mature, jer troškove polaganja državne mature (za redovne učenike gimnazija) i ispita državne mature (za redovne učenike strukovnih škola) snosi država. Također, svi redovni učenici polažu ispite državnu maturu u svojim školama i ne moraju putovati kako bi polagali prijemne ispite, tako da je i učenicima iz udaljenih mjesta s lošijim socijalnim statusom dostižno upisivanje na željeni fakultet.

Nika Šlamberger: Bez eksterne mature srednje obrazovanje se završavalo samo na osnovu internih ocena iz škole. To je značilo da su postojale razlike kako između ocena koje su za isto znanje učenici dobijali od različitih profesora ne samo u različitim školama, već i unutar jedne iste srednje škole. Osim toga, neke škole nisu u potpunosti ispunjavale nastavne planove, pa su mogli oni sa manje znanja proći bolje od onih sa više savladane materije i sa više znanja. Na maturi su uslovi za sve kandidate jednaki, nema prijemnih ispita (manji su troškovi za kandidate, jer nema izlaženja na više prijemnih ispita, nekada i u različitim gradovima, nema priprema za prijemni ispit, jer su one u neku ruku uključene u redovnu nastavu – kao pripreme za polaganje mature). Prestala je i potreba za pripremama za prijemne ispite koje su organizovale različite privatne institucije i fakulteti, koje su bile više u njihovom interesu nego u interesu učenika.

* Šta su ključni nedostaci?

M. J. Zvuči paradoksalno, ali ono što je dobro na neki način je i nedostatak: loše škole su se potrudile kako bi dostigle propisanu razinu i nivo postignuća, ali nam se dogodilo, a to smo potvrdili analizama, da su neke izvrsne škole nešto malo lošije počele raditi, jer se određene stvari ne pitaju i ne traže na maturi. U Hrvatskoj imamo još jedan problem – mi, nažalost, nemamo standardiziran i centraliziran ispit za učenike strukovnih škola. Imamo samo državnu maturu koja ispituje opće predmete, tako da gimnazijski učenici stvarno završavaju svoje školovanje sa standardiziranim ispitima, a učenici strukovnih škola imaju školske ispite koji jesu propisani zakonom, ali u praksi to znači da koliko imamo škola, ako ne i nastavnika, toliko imamo i standarda kvalitete. Učenici strukovnih škola završavaju svoje srednjoškolsko obrazovanje školskim završnim ispitom i tako stječu kvalifikaciju, ali ako se žele upisati na fakultet, moraju polagati iste ispite kao učenici gimnazija i praktično imaju iste uvjete, što je za njih ponekad nepravedno i donekle nekorektno, jer oni nisu imali ni toliko sati, niti su te predmete toliko radili kao učenici gimnazija. To je na neki način ublaženo razinama ispita, osnovnom i višom, koje omogućuju uspješno polaganje mature i strukovnim učenicima, naravno pod uvjetom da fakulteti kao uvjet za upis prihvaćaju položenu osnovnu razinu iz obaveznih predmeta (hrvatskog jezika, matematike i stranog jezika).

N. Š. U nekim školama fokus nastave se pomerio na maturske predmete i manje pažnje je posvećeno ostalim školskim predmetima. Nastavnici i škole su se plašile da će slabi rezultati na nacionalnoj maturi uticati na finansijska sredstva koja dobijaju od Ministarstva. Drugi „nedostatak“ je da je prilično dugačak period od kraja maja, kada počinje polaganje ispita, do objavljivanja rezultata sredinom jula, a učenici su nestrpljivi da saznaju rezultate.

* U Srbiji se najveći otpori očekuju u akademskoj zajednici. Kakva su vaša iskustva?

M. J. Naravno da je bilo i kod nas problema s fakultetima koji su imali svoje uhodane prijemne ispite u koje su vjerovali i koje su oni pripremali i provodili. Činjenica je da kod nas nije zakonom bilo propisano da fakulteti moraju priznati rezultate državne mature, ali su mnoge aktivnosti poput predstavljanja stručnih i utemeljenih studija o državnoj maturi i uključivanja akademske zajednice u svaki korak planiranja i pripreme državne mature pridobile većinu fakulteta kako bi odustali od prijemnih ispita i upisale studente na osnovi rezultata već prve provedene državne mature. U početku je bilo nešto više fakulteta koji nisu priznavali isključivo i jedino rezultate državne mature, već su provodili i dodatne provjere. Vremenom su fakulteti počeli stjecati povjerenje i sada vrlo mali broj fakulteta ima dodatne provjere onoga što se ispituje na maturi. U Hrvatskoj imamo značajno veći broj upisnih mjesta nego potencijalnih studenata pa i zbog toga fakulteti prihvaćaju rezultate državne mature kao relevantan i dostatan instrument za odabir i upis studenata. S obzirom da je smanjen broj potencijalnih kandidata i da je povećano povjerenje u kvalitetu ispita i provedbu mature u skladu s propisanim procedurama u ovom trenutku samo nekoliko fakulteta ima dodatne provjere za one sadržaje koji se provjeravaju ispitima mature.

N. Š. Pre svega postojala je politička volja, dogovor i posvećenost svih aktera da se pripremi i sprovede nacionalna matura. Postojao je otpor fakulteta, ali je savladan dobrom školskom politikom. Nacionalna matura pokazala se kao kredibilan instrument. Eksterna matura stekla je veliko poverenje jer je pravednija, jer su svi učenici tretirani objektivno – niko više ne može da dođe na najinteresantnije fakultete po sistemu veza i poznanstava, nego samo s odličnim znanjem pokazanim na maturi.

* Šta su se pokazale kao najslabije karike u proceduri sprovođenja ispita?

M. J. U slučaju Hrvatske najslabija karika je ljudski faktor. Manje je bilo nekih kriminalnih ili protuzakonitih radnji, a više je bilo ljudske pogreške, nemara, nedovoljno dobro i jasno propisane procedure ili nepridržavanja propisane procedure. Pri pripremi i provedbi mature prisutan je veliki rizik s obzirom na to da je matura veoma skupa i da uključuje veliki broj dionika. U Hrvatskoj je u pripremu i provedbu mature, uz sve zaposlene u srednjim školama, uključeno oko tri tisuće ljudi, a matura košta oko tri milijuna eura. Matura je vrlo skup, kompleksan i zbog toga i rizičan posao. Mi smo iz svake pogreške učili, pojačavali mjere sigurnosti, tehničke mjere i mjere vezano za odabir i osposobljenost ljudi kao i za kontrolu kvalitete samog procesa. To je jedini put – maturu treba ozbiljno shvatiti – što prije usustaviti i strukturirati sve ono što je važno za maturu i osigurati da svako shvati svoju obavezu i dužnost u tom procesu vrlo ozbiljno i odgovorno kao i da se pridržava propisanog. Primjenjuje se zakon i svako snosi odgovornost ako se ne pridržava propisanog. Npr. krađa ispita koja se dogodila u jednoj privatnoj školi u Puli 2015. godine je rezultirala time da je jedna osoba završila u zatvoru, a pet osoba je moralo isplatiti novčano sav trošak koji je tom krađom uzrokovan. Propisati procedure, pridržavati ih se i sankcionirati one koji ih se ne pridržavaju – to je jedini put.

N. Š. Bilo je problema – jednom su, na primer, u jednoj gimnaziji namerno otvorili paket sa testovima i poslali kopiju novinarima, ali u Državnom ispitnom centru uvek imamo rezervnu verziju testova, pa smo odštampali novu verziju i poslali je u škole. Hakeri su pokušali da uđu u info-sistem Državnog ispitnog centra, ali nisu uspeli da ugroze tajnost maturskih testova. Desilo se nekoliko puta da nenamerno, usled nepažnje, otvore pogrešni paket sa testovima. Najslabija karika je verovatno baš to – da neko pogreši u školi. Ono što je važno, međutim, jeste činjenica da je u Sloveniji u svakoj od 25 godina došlo do regularnih rezultata mature i to bez zakašnjenja. Imamo mehanizme za ispravljanje greške, ako neko u sistemu mature pogreši.

* U Srbiji se pokazalo da je angažovanje eksterne štamparije najslabija karika. Da li se u Hrvatskoj/Sloveniji celokupna procedura od izrade zadataka, štampanja do pregledanja testova obavlja na jednom mestu?

M. J. U Hrvatskoj je za kompletnu pripremu i provedbu državne mature odgovoran Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja i odgovorna osoba je ravnatelj/ravnateljica institucije. Mi, nažalost, nismo bili u mogućnosti sve odrađivati na jednom mjestu jer je potreban ogroman dodatni prostor, ogromna kvadratura i dodatni sezonski ljudski resursi za tisak, pakiranje i raspakiravanje ispita. U Hrvatskoj se u jednoj godini provede oko 165.000 ispita na državnoj maturi, a pretpostavljam da će se u Srbiji provesti barem 300.000 ispita, što su milioni stranica. U Hrvatskoj je 2011. donesen zakon da ispite tiska isključivo i jedino državna institucija koja je zadužena za izradu dokumenata poput osobne karte i putovnice, koja ima europske certifikate najviših standarde kvalitete u svojoj struci i koja po tim standardima zaista i radi. I stvarno se pokazalo da to ni u jednom trenutku nije bila slaba karika. Pakiranje i raspakiravanje ispita je organizirao i provodio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u posebno iznajmljenim prostorima s osiguranim mjerama sigurnosti i dodatnim sezonskim posebno odabranim radnicima.

N. Š. Većina poslova se u Sloveniji odradi u prostorijama Državnog ispitnog centra; radne grupe se sastaju u Centru, ali zadatke mogu da rade i kod kuće, a imaju mogućnost da zadatke stave na server. Od trenutka kad su razvijeni zadaci/testovi predati Državnom ispitnom centru, ne sme niko da ih iznosi u bilo kom obliku. Kada je reč o ocenjivanju – ocenjuje se na različite načine: nekoliko predmeta još uvek se ocenjuje na papiru (u tom slučaju, ocenjivači mogu da rade kod kuće, u prostorijama Državnog ispitnog centra ili u nekoj prostoriji koju iznajmi Centar za te potrebe: zavisi od toga kako isplanira radna grupa). Svake godine po novih šest predmeta prelazi na e-ocenjivanje (ocenjivači rade na svojim kompjuterima, od kuće, ali mogu i u prostorijama Državnog ispitnog centra).

* Koliko fakulteta organizuje dodatne prijemne ispite?

M. J. Gotovo 95 odsto fakulteta koristi rezultate državne mature i na osnovu njih omogućuje učenicima da se pod jednakim i pravednim uvjetima upisuju na njih. Fakulteti u Hrvatskoj imaju mogućnost raditi svoj algoritam upisa i određivati što se i s kolikim postotkom boduje kako bi se odredila rang-lista. To preporučujem i Srbiji. Svakako treba pozvati i motivirati fakultete kako bi sudjelovali u pripremi državne mature, uvažili njene rezultate i onda odredili koje ocjene iz škole i koji ispiti mature će se uzeti u obzir i sa kojim postotkom. Potrebno je osigurati svakom fakultetu pravo da autonomno osmisli svoj algoritam kojim će dobiti najbolje kandidate, jer ako se naprave jednoobrazni uvjeti za upis na sve fakultete, postoji velika opasnost da fakulteti baš zbog toga ne pristanu na priznavanje državne mature kap uvjeta za upis.

N. Š. Dodatnih prijemnih ispita u Sloveniji nema – jedini prijemni ispiti su ispiti za proveru posebnih sposobnosti za upis na Muzičku akademiju, Fakultet za sport i slično.

* Maturski ispit na kraju osnovne škole u Srbiji pokazuje i neke slabosti obrazovnog sistema, recimo, niska učenička postignuća, poklanjanje ocena u školama…

M. J. Imali smo analize koje su pokazivale odnos ocjena u školi i ocjena na maturi – ima škola i koje se potcenjuju pa daju puno niže ocjene nego što učenici dobivaju na maturi, a ima i škola koje precjenjuju i svoj rad i rezultate učenika pa daju puno veće ocjene nego što pokaže matura. Jedne godine analiza je pokazala da je se oko 1.000 od 35.000 ocjena razlikovalo za dva ili više na maturi i u školi – obično je to bila viša ocjena u školi nego na maturi, ali bilo je i obrnutih slučajeva.

N. Š. U Sloveniji, posebno u osnovnim školama je poznato poklanjanje ocena i tako zvana „inflacija internih ocena“ sa svake godine višim prosečnim rezultatom. Eksterni ispit kao matura je dobar lek protiv takvih pojava. Razlika između prosečne ocene kod predmeta u školi i na maturi mogla bi da ukazuje na to da se ocene poklanjaju, na maturi se na kraju pokaže „neznanje“. U Sloveniji je na osnovu maturskih i drugih podataka razvijen i informacioni sistem koji se može upotrebljavati u svrhu unapređivanja kvaliteta i pravednosti školskog sistema na nivou nastavnika, škole i školskog sistema.

PREPORUKE

* Imate li preporuku za prosvetne vlasti i univerzitete u Srbiji?

M. J. Matura je vrlo ozbiljan, odgovoran, zahtjevan i skup posao. Treba osigurati sve resurse – bez toga nema mature. Moraju se svi uključiti, svi se moraju pridržavati uputa koji idu iz jednog centralnog mjesta, tako da nema različitih tumačenja istih stvari. Važne su dobre pripreme i promocija, ali je važno pridržavati se pravila struke, pratiti dostignuća u svijetu vezano za takvu vrstu ispita i to promovirati što je moguće više.

N. Š. Za uspešnost mature je značajan visok konsenzus o eksternoj maturi među glavnim akterima: učenicima, roditeljima, nastavnicima, školama, fakultetima i prosvetnim vlastima. Dobrom pripremom, organizacijom i sprovođenjem mature potrebno je steći poverenje u regularnost svih procedura. U Sloveniji je bilo važno da je sin ili ćerka bilo kog bogatog ili uticajnog čoveka polagao eksternu maturu potpuno isto kao sin ili ćerka bezimenog pojedinca. Za fakultete je važno da se uključe u rad komisija od početka i pomognu da se nađe prava mera između onoga što je potrebno školama za pouzdanu proveru kvaliteta njihovog rada, i onoga što je potrebno fakultetima za uspešnu selekciju najboljih kandidata za studije.