Zaposleni u „Vodovodu i kanalizacij“ uspeli su da reše problem povećanja nitrata u gradskom vodovodu, pa im sada sledi borba za ponovno aktiviranje izvorišta „Meminac“. Kako nam je rekao direktor ovog javnog preduzeća, Saša Valjarević, da bi se to sprovelo u delo, kako bi grad i okolna naselja imala dovoljno vode, treba obezbediti budžetska sredstva.

„Da bi se mini-fabrika za reversnu osmozu pustila u rad, kako bi na „Memincu“ bila ispravna pijaća voda, mi smo uradili projekat i 2. marta predali dokumentaciju za dobijanje dozvole. Sad se samo čeka na oko 90 miliona dinara iz rebalansa budžeta, ali ta suma možda bude i manja, zavisno od ponuda na tenderu“, rekao je Valjarević.

Na izvorištu „Ključ“, jedinom kojim se snabdeva Požarevac, trenutni nivo nitrata je 42 miligrama po litru, što je ispod dozvoljene granice od 50 miligrama. „Zahvaljujući nalivanju bazena izvorišta preko cevovoda koji vodi od jezerske kasete na Beogradskom putu, nivo nitrata je znatno smanjen. Nalivanje se i dalje nastavlja, ali je za stabilno vodosnabdevanje neophodno obezbediti i dodatne količine vode preko izvorišta „Meminac“, rekao je Valjarević. „Ključ“ ima kapacitet od 220 litara, a gradu je neophodno 240 do 280, pa je rad „Meminca“ neophodan, naročito leti, pošto će obezbediti dodatnih 50 litara.

Zabrana vode za piće zbog povećanja nitrata usled suše i prekomernog vađenja šljunka iz Velike Morave, trajala je od 13. oktobra do 19. januara, pa su građani snabdevani preko 13 cisterni na 45 lokacija, što je sve iziskivalo dodatne troškove. „Prethodna godina bila bi najuspešnija od 2000. godine, od kada „Vodovod“ samostalno posluje, jer bi prihod bio 20 miliona dinara. Međutim, prihod je dva miliona, jer nas je 18 miliona koštala vanredna situacija: 12 miliona je manji prihod zbog smanjenja cene vode za 30 odsto, a 6 miliona dali smo za angažovanje dodatne radne snage, koju smo obezbedili preko KPZ „Zabela“, rekao je Valjarević.

Prošla godina bila je uspešna gledano i kroz obavljene radove, čija je vrednost bila oko 106 miliona dinara. Od toga, u Kostolcu je uloženo 36 miliona za gradnju 2,5 kilometara cevovoda, dok su se u Požarevcu menjale azbestne cevi, dužine 6 km. Ove godine nastavlja se sa tom zamenom, za koju „Vodovod“ već ima projekte, dozvole i 30 miliona, pa će se ona obaviti u ulicama: Prizrenskoj, Šumadijskoj i Jovana Šerbanovića. „U planu je i nabavka nove cisterne od prohroma, zapremine 10 kubika, vredne 12.300.000 dinara, jer se do sada koristila samo jedna, koja je dotrajala. Nabavićemo i četiri nova vozila, dva terenska i dva kombinovana, koja će služiti za prevoz radnika i alata, kao i za obilaske terena“, rekao je Valjarević.

Još jedan od projekata koje realizuje „Vodovod“, jeste ugradnja vodomera na daljinsko očitavanje. U Požarevcu ih je do sada postavljeno oko 200, u MZ Čačalica, jer se radi o višim delovima grada, gde je, naročito zimi, teško prići nekim objektima ili zateći vlasnika. Problem je i što „Vodovod“ ima samo 12 radnika „čitača“, pa je daljinsko očitavanje pravo rešenje. „Ovi vodomeri ne samo da precizno očituju potrošnju na daljinu, već i registruju probleme u mreži. U planu nam je da ih ugradimo u celom gradu i u Kostolcu, ali i u selima, jer tamo u mnogim kućama leti nema vlasnika, pošto su na njivama“, rekao je Valjarević.

Na pitanje zašto nova fabrika vode u Drmnu i dalje ne radi, Valjarević kaže da se njeno puštanje u rad očekuje čim se sklopi dogovor sa TE-KO Kostolac. „Mi smo sa njima bili pred postizanjem dogovora, da nam predaju tu fabriku na upravljanje i da krene sa radom, kako bi se pre leta rešio problem vodosnabdevanja meštana Drmna i Starog Kostolca, koji su priključeni na kostolačko izvorište „Lovac“, koje je nedovoljno sa svojih 70 litara u sekundi, naročito leti. Međutim, tad je krenula reorganizacija EPS-a, pa je TE-KO postao samo ogranak i sad se čeka da Vlada Srbije i njena komisija za imovinu donesu odluku o primopredaji, kao što je dopisom tražio gradonačelnik Miomir Ilić“, kazao je Valjarević.

Što se tiče aktuelne teme oko smanjenja broja radnika u javnom sektoru, direktor „Vodovoda“ istakao je da nije trebalo ceo taj sektor da bude obuhvaćen, već samo oni koji su direktni budžetski korisnici. „Od otpuštanja je trebalo je da se izuzmu preduzeća poput „Vodovoda“, „Toplifikacije“, „Komunalnih službi“ i „Parking servisa“, jer njih ne izdržava budžet. Takođe, trebalo je da se utvrde jasni kriterijumi, a ne da se nama, direktorima, ostavlja da ih sami odredimo“, kazao je Valjarević.

Prema odluci Skupštine grada Požarevca, JKP „Vodovod i kanalizacija“ može da ima maksimalno 222 zaposlena, što znači da ima troje radnika viška. „Mi ćemo viškove rešiti na dobrovoljnoj bazi, jer se već neki sami javljaju za odlazak, uz dobijanje otpremnine. Međutim, sve ovo vezano je za viškove za 2015. godinu, a za tekuću i narednu treba mnogo više da ih ode, pa će to biti mnogo veći problem“, smatra rekao Valjarević. On je istakao da u „Vodovodu“ ima 39 službenika u administraciji, a ne 91, kako su saopštavali neki mediji i politički krugovi.

Smanjeni dugovi

„S pravnim licima uspeli smo da dugove znatno smanjimo, jer smo nudili reprogram, što je naročito rešilo problem velikog duga sa KPZ „Zabela“, koji je dugovao 106 miliona. Međutim, ostao je veliki problem sa kostolačkim „Standardom“, pa treba da se dogovorimo sa TE-KO Kostolac, čiji radnici stanuju u samačkom hotelu ove firme, da plate dug od 30 miliona dinara, kao što plaćaju i struju“, rekao je Valjarević. On je dodao da dug radnika u ovom hotelu više ne može da se toleriše, jer se radi o zaposlenima na kopu i u elektranama, koji imaju dobre plate, a „Vodovod“ nije socijalna ustanova, niti želi da ove radnike stavi u povlašćeni položaj u odnosu na ostale potrošače.

Popust za savesne

Dugovi fizičkih lica svedeni su na petinu prvobitne sume, zahvaljujući sklapanju ugovora o reprogramu i razdvajanju vodomera tamo gde ima više potrošača. „Ko ne plaća redovno a nije sklopio s nama ugovor o reprogramu, prvo mu šaljemo opomenu, a onda ide utuženje. Naplata je odlična i iznosi 90 odsto, a najrevnosniji su nam, kao i uvek, najstariji potrošači koji, kao i ostale uredne platiše, imaju popust od pet odsto“, kazao je Valjarević.

 

„Bambi“ se snašao

Za vreme zabrane vode za piće, „Vodovod“ nije snabdevao samo građane, već je obezbeđivao bidone i za sve one koji se bave proizvodnjom hrane. Jedini izuzetak je bio koncern „Bambi“, koji je desetak dana nakon početka zabrane aktivirao sopstvenu mini-fabriku za reversnu osmozu, kojom je smanjivan nivo nitrata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari