Hrvatski predsednik Stjepan Mesić izjavio je da je Hrvatska svesna legitimnih težnji Albanaca na Kosovu da stvore državu, ali i činjenice kako je to veoma bolno za Srbiju.
– Mi niti hoćemo, niti možemo drugima poreći pravo na samoopredjeljenje koje smo za sebe tražili i morali sa oružjem u ruci izboriti u procesu raspada jugoslavenske federacije, kada su nas pokušali silom spriječiti u ostvarivanju prava što smo ih imali na osnovi Ustava iz godine 1974, dok međunarodna zajednica nije htjela, ili mogla prepoznati problem i povući, onda kada je trebalo, prave poteze“, napisao je Mesić u autorskom tekstu koji je objavio zagrebački „Večernji list“.
Hrvatski predsednik Stjepan Mesić izjavio je da je Hrvatska svesna legitimnih težnji Albanaca na Kosovu da stvore državu, ali i činjenice kako je to veoma bolno za Srbiju.
– Mi niti hoćemo, niti možemo drugima poreći pravo na samoopredjeljenje koje smo za sebe tražili i morali sa oružjem u ruci izboriti u procesu raspada jugoslavenske federacije, kada su nas pokušali silom spriječiti u ostvarivanju prava što smo ih imali na osnovi Ustava iz godine 1974, dok međunarodna zajednica nije htjela, ili mogla prepoznati problem i povući, onda kada je trebalo, prave poteze“, napisao je Mesić u autorskom tekstu koji je objavio zagrebački „Večernji list“.
Ovakav stav Mesić je obrazložio Ustavom iz 1974. koji je pokrajine, kao i republike, definisao kao konstitutivne elemente federacije, koje su bile i u sastavu Srbije. Republike i pokrajine su se dobrovoljno ujedinile u Jugoslaviju, iz čega, smatra Mesić, proizlazi jasan zaključak kako ih se protiv njihove volje u tim državnim okvirima, federacije i federalne jedinice, ne može zadržavati. Prema njegovim rečima, građani, odnosno narodi i narodnosti u pokrajinama ostvaruju svoja suverena prava.
Mesić, međutim, ističe kako je Hrvatska svesna da je kosovsko pitanje veoma bolno za Srbiju, te ističe da joj se treba pomoći. Navodi da se pomoć najpre odnosi na otvaranje realne perspektive za ulazak u Evropsku uniju, uz mere podsticanja i razvoja demokratije, kako bi se s tim pitanjem suočila na način koji neće biti ni zatvaranje očiju pred realnostima, niti zauzimanje konfrontirajućega stava koji bi u sebi nosio i opasnost samoizolacije Srbije u regiji, ali i u Evropi.
Kako je ranije najavio državni vrh Hrvatske, ta zemlja neće žuriti s priznavanjem kosovske nezavisnosti, ali će u tome slediti većinu država EU. Hrvatska radio-televizija prenela je navode analitičara da se proglašenjem nezavisnog Kosova završava krvavi krug raspada bivše Jugoslavije i to tamo gde je i počelo poznatim govorom Slobodana Miloševića na Gazimestanu. Zagrebački „Jutarnji list“ na naslovnoj strani donosi reportažu iz više gradova na Kosovu uoči proglašenja nezavisnosti, te stavove srpskih vlasti da jednostranu nezavisnost neće prihvatiti, ali da neće upotrebljavati silu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
