Sjenica kao naselje pominje se prvi put 1253. godine, a kao varoš 1516. godine. Danas je opština sa više od 25.000 stanovnika.


Odrastanje u Sjenici, kao i u svakom mestu, ima svoje prednosti i nedostatake. U prednosti ubrajam nisku stopu kriminaliteta: možete slobodno šetati bez obzira koliko je sati, ne morate zaključavati vrata kuće, ukoliko to ne želite. Ljudi su gostoprimljivi i srdačni. Glavni nedostaci su teška ekonomska situacija i visoka stopa nezaposlenosti, kao prvenstveni razlozi iseljavanja stanovništva iz opštine.

Na polju nauke, kulture i umetnosti sjenička opština je dala mnogo uspešnih pojedinaca. Na žalost, danas su kultura i umetnost u jako lošem stanju zbog teške ekonomske situacije, a takvo stanje svari najviše pogađa mlade. U gradu ne postoji Dom kulture, a renoviranje gradskog bioskopa odužilo se na više godina bez vidljivog napretka, što se negativno odražava na kvalitet kulturnog života. I pored tako teške situacije, lokalno stanovništvo je uvek izdvajalo za obrazovanje, jer je znanje više nego ikada najznačajniji resurs kojim se raspolaže. Iako nemam tačan podatak koliko mladih iz Sjenice studira, očigledno je sve veći broj onih koji su zainteresovani za visokoškolsko obrazovanje.

Upravo obrazovanje vidim kao jedan od najboljih načina emancipacije i zbližavanja mladih iz obe etničke zajednice (bošnjačke i srpske) koje su većinski prisutne u našoj opštini. Mladi su više kritični prema društvu u odnosu na stariju generaciju, i kao takvi u mnogo manjoj meri su opterećeni etničkim i verskim predrasudama koje im se nameću kroz razne političke opcije. Mladi se druže bez obzira na nacionalne i verske razlike i ne prave razliku po tome da li se njihov drug zove Ahmed ili Marko, već im je važnije da li dele ista interesovanja i poglede na svet. Oni retko ispoljavaju etničku i versku netrpeljivost u kontaktu sa vršnjacima druge nacionalnosti. Njihovi problemi su prvenstveno ekonosmke prirode: nezaposlenost i nedostatak egzistencijalne perspektive u sjeničkoj opštini.

Društveni život mladih nije u dovoljnoj meri ispunjen aktivnostima koje bi unapredile njihove intelektualne kapacitete. Gradska biblioteka je zapostavljena od strane svih opštinskih vlasti koje su se izmenjale do sada. Njoj nije dodeljen adekvatan prostor da bi imala veći kapacitet čitaonice a knjižni fond godinama nije ozbiljnije proširivan. Uz već pomenuto nepostojanje Doma kulture i problema sa kojima se suočava gradska biblioteka, sve to predstavlja jedan od ozbiljnih problema na putu kulturnog i obrazovnog unapređivanja mladih.

Sportske aktivnosti maldih su pozitivno stimulisane izgradnjom Hale sportova koji osim sportske povremeno obavlja i kulturnu funkciju jer se u njoj povremeno organizuju razne kulturne manifestacije. Kao još jedan pozitivan primer treba pomenuti novoizgrađeni teren za mali fudbal, koji okuplja veliki broj mladih i promoviše zdrav stil života.

U gradu postoji zadovoljavajući broj mesta za noćne izlaske na kojima se mladi okupljaju bez obzira na sve različitosti među njima. Pojedine političke opcije produbljuju etničke i verske podeljenosti na šta su mladi, u mnogo većoj meri u odnosu na starije imuni, i prema takvim idejama se odnose sa nepoverenjem i cinizmom izgrađenim tokom godina loše ekonomske situacije i nedostatka perspektive, sa čime su se suočavali još od prvih godina života. Izopačen sistem vrednosti jedan je od glavnih razloga odliva mladih i obrazovanih ljudi iz sjeničke opštine, što je problem koji je takođe prisutan na nivou cele zemlje.

Jedan od pozitivnih primera zbližavanja i saradnje mladih različite nacionalne pripadnosti jesu lokalne nevladine organizacije (NVO) i kancelarija za mlade koje se kroz razne projekte i aktivnosti bave rešavanjem lokalnih problema u spektru od bavljenja nasiljem u porodici do unapređivanja međuetničkih odnosa. Rešavanju probelma mladih treba pridati mnogo veći značaj nego što je do sada bio slučaj.

Potrebno je ulagati mnogo veća finansijska sredstva u obrazovanje preko stipendiranja sudenata i većih budžeta za potrebe lokalnih osnovnih i srednjih škola. Takođe, treba izgraditi Dom kulture (ideja koja je napuštena pre više od dvadeset godina), završiti gradski bioskop i izmestiti gradsku biblioteku u nove prostorije gde bi imala veći kapacitet za čitaonicu i knjižni fond i obezbediti joj adekvatna finansijska sredstva. Potrebno je organizovati mnogo veći broj kulturnih manifestacija među koje ubrajam primera radi i književne večeri, jer takve aktivnosti nisu organizovane u dovoljnoj meri.

To su tek jedni od praktičnih primera šta se može i šta treba učiniti kako bi se unapedio kulturni život u našoj opštini. Akcenat treba staviti na to da se kroz sve ove i druge aktivnosti kao npr. program otvaranja novih radnih mesta mladi motivišu da ostanu i pomognu razvoju svoje opštine,jer mladi i obrazovani ljudi predstavljaju najveći resurs kojim raspolažemo.

Autorka je studentkinja psihologije u Nišu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari