Na dnu Tuzovače

Zalazili Beograđani u mračne hodnike pećine Prašnice, spuštali se Česi u jamu Tuzovaču, a ostronoški čobani ih upozoravali da se paze. Jer, kako vjeruju, jama Tuzovača „privlači i ne smiješ joj se primaći u prečniku od 50 metara“. U nju je nekada davno, pričaju ostronoški čobani, upala volovska zaprega sa gredom od 20 metara i nestala. A često se dešavalo da u nju upadne ovca ili jagnje.

– Na dnu Tuzovače je ostavljeno silno blago. Zbog toga je, izgleda, ukleta i niko u nju ne smije da uđe, pričaju čobani i strogo paze da im se stoka ne primiče Tuzovači. Tek oni najhrabriji bi ubacili kamen izdaleka i štopericom mjerili koliko dugo pada kamen. Nečija štoperica bi izmjerila dva, nečija pet, a nečija i više minuta, a tako su, poslije, i ispredane priče o opasnoj jami.

Ipak, prije nekoliko dana, članovi Planinarsko-speleološko društvo „Akovo“ iz Bijelog Polja spustili su se do dna Tuzovače, izmjerili nejnu dubinu i širinu i nacrtali kartu, a nekoliko kilometara odatle, u Mustafinom dolu, nedaleko od sela Lazovići, ispitali pećinu dužine 380 metara.

Speleolog Željko Madžgalj i ekipa nijesu pronašli blago na dnu Tuzovače, niti ih je ova jama privukla kada su se našli 50 metara do nje, ali su u katastar speleoloških objekata za Bijelo Polje, koji su oni uradili, ubilježili još dva objekta.

– Dubina Tuzovače je 50 metara i veoma je interesantnog oblika, kaže Madžgalj. „Što se tiče pećine u Mustafinom dolu, za nju se i ranije znalo, ali smo mi prvi istražili kanal u dužini od 220 metara. U istraženom dijelu pećine smo uradili mjerenja i topografski nacrt. Došli smo do suženja koje mora da se proširi, kako bismo dalje napredovali. Pećina spada u red srednje velikih i sa geo-morfološkog stanovista veoma je interesantna. Kroz nju povremeno teče voda, koja je isklesala nevjerovatne oblike u kamenu. Interesantno je da su zidovi pećine krečnjačkog porijekla, a da su na podu stijene potpuno drugog sastava i crne su boje“, priča Madžgalj.

Inače, „Akovo“ je do sada lociralo i djelimično istražilo 70 pećina i jama na području Bijelog Polja, a kako kaže predsjednik ovog društva Mirsad Badžić, ima ih još mnogo neistraženih.

– Nedavno smo od američke organizacije „Stars“ dobili vrijednu opremu za kanjoning i speleologiju, tako da smo sada solidno opremljeni i mnogo lakše ćemo nastaviti istraživanja. Osim toga, planiramo da u narednom periodu, zbog održivosti društva, organizujemo i turističke ture u najljepšim pećinama i kanjonima u Bijelom Polju. To će biti novi turistički proizvod, namijenjen za avanturiste koji žele da posjete Đalovića pećinu, Novakovića Pećinu, pećinu Osoja, Kanjon Bistrice, Novakovića grede i Jamove, priča Badžić.