Zaštitnik građana Srbije Saša Janković izjavio je juče na predstavljanju svog izveštaja za 2015. godinu da prema Zakonu o zaštitniku građana izveštaj podnosi Narodnoj skupštini, ali da ona već dve godine nije razmatrala taj izveštaj, iako je obavezna po zakonu.

On je ocenio da izveštaj ukazuje da je situacija u pogledu prava građana takva da nema razloga za zadovoljstvo i da su najugroženije grupe stanovništva: starije osobe, deca i mladi, osobe sa invaliditetom, izbeglice, Romi, pripadnici LGBT populacije, žrtve nasilja u porodici i zagovornici ljudskih prava. Janković je napomenuo da će o izveštaju Zaštitnika građana za 2015. godinu biti organizovan niz debata u Srbiji.

– Zaštitnik građana kao institucija ispunjava svoju Ustavom propisanu ulogu kontrole rada vlasti i 88 odsto naših preporuka nakon što utvrdimo kršenje prava građana je sprovedeno – rekao je Janković i dodao da „mnogi Zaštitniku građana imaju običaj da kažu da je u Srbiji najugroženiji običan građanin“.

– Svakom od nas treba pravna sigurnost, svest i znanje da ćemo dobiti građevinsku dozvolu ako podnesemo sva dokumenta ili kada odemo u bolnicu da ćemo dobiti adekvatno lečenje – objasnio je Janković i naveo da je siguran da Srbija nije osuđena na ispotprosečnost u demokratskom razvoju i da njeni građani imaju razloga za optimizam.

Govoreći o medijima, Janković je rekao da mediji nisu roba kao i svaka druga i da to što oni rade mora da bude u funkciji javnog interesa.

– Nije dovoljno da država kaže ko da najveću cenu on će da bude vlasnik. Država je u privatizaciji morala da nađe način da sve to reguliše. Možda je bilo potrebno uspostaviti regulaciju pre privatizacije – smatra Janković. On je naveo da privatni vlasnik ne može da objavljuje na svom mediju šta god hoće i da Srbija nije uspostavila čvrstu regulaciju, već da su stvari svedene na to ko najviše plati medij on ga i dobija.

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić je ocenio da postoji stalno pitanje odnosa drugih delova vlasti prema nezavisnim institucijama.

– Nezavisne institucije nisu protivnici u sistemu nego korisni saveznici koji treba da pomognu u ispravljanju propusta, a na tom planu još imamo nerazumevanje, smatra Šabić.

Poverenica za ravnopravnost Brankica Janković je ukazala da se u izveštaju Zaštitnika građana ukazuje na kršenje ekonomskih i socijalnih prava građana. Ona je ocenila da to dovodi do kršenja i ostalih prava gađana i da sve to zajedno može da spreči napredak jednog društva.

– Potrebno je voditi računa da ekonomska i socijalna prava ne budu dovedena u pitanje pozivanjem na ekonomsku krizu. Ekonomska i socijalna prava su fundamentalna prava, a posebno su ranjive bile grupe, starije osobe, deca i mladi, osobe sa invaliditetom, Romi, pripadnici LGBT populacije, žrtve nasilja u porodici, ukazala je Janković.

Predsednica Agencije za borbu protiv korupcije Tatjana Babić je ukazala da građani smatraju da je pravosuđe jedna od najkorumpiranijih oblasti, a kao drugu oblast koja se smatra najkorupiranijom navela je zdravstvo.

U kojoj meri ta percepcija odgovara stvarnosti je druga tema. Primili smo 2015. godine oko 750 predstavki građana zbog sumnje za korupciju, napomenula je Babić koja je iznela i slučaj jednog građanina čija je kuća prodata ispod tržišne cene radi izmirivanja dugova iako je dužnik uspeo da izmiri skoro čitavu glavnicu duga.

Predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Vukašin Obradović izjavio je da izveštaj Zaštitnika građana za 2015. godinu ukazuje da mediji u Srbiji nisu slobodni u meri koja je primerena za jednu savremenu evropsku državu i društvo.

– Ukazivao je na štetnost tabloidizacije medija, ali i države i društva i pružao oslonac nezavisnom i objektivnom radu novinara i redakcija, naglasio je Obradović i istakao da je i sam Zaštitnik građana bio izložen medijskom progonu i primitivnoj kampanji, čiji je cilj bio urušavanje same institucije zaštitnika.

Saša Mirković, državni sekretar Ministarstva kulture i informisanja, rekao je da može da se debatuje da li su mere ministarstva dovele do poboljšanja stanja u medijskoj oblasti i podsetio da su medijski zakoni rađeni u bliskoj saradnji sa Briselom. Osvrćući se na privatizaciju medija, Mirković je rekao da je na prodaju bilo ponuđeno sedam odsto medija i da je taj posao vodila Agencija za privatizaciju, na čijem su čelu, od avgusta 2014. kada su doneti medijski zakoni, do momenta gašenja te institucije, promenjena čak tri direktora.

 

Stojiljković: Srbija defektna demokratija

Član Odbora Agencije za borbu protiv korupcije Zoran Stojiljković je ocenio da u Srbiji imamo defektnu demokratiju i da se u njoj sve više povećavaju ekonomske i socijalne razlike. „Srbija je nažalost i to nije jedinstven slučaj država rastućeg siromaštva i nejednakosti i za to ima gomila indikatora, smatra Stojiljković koji je uporedio državu Srbiju sa junakom iz stripa Alan Ford, Superhikom, koji krade od siromašnih i daje bogatima.

 

Boljević: Sudije i tužioci pod uticajem politike

Predsednica Društva sudija Srbije Dragana Boljević je ocenila da je izveštaj Zaštitnika građana dobra slika stanja u pravosuđu i da pokazuje pravo stanje u pogledu dostupnosti pravde za građane. „I dalje postoji snažna percepcija u javnosti da su sudska i tužilačka funkcija pod uticajem političke vlasti“, rekla je Boljević i napomenula da se zakoni često menjaju i da to stvara nepredvidivost u sudskih odlukama.

 

 

 

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari