U zeničkom kraju su, nakon sukoba u Mostaru, zabilježeni brojni napadi na katolička groblja, kuće i imovinu Hrvata. Posmatrači su bilježili seriju incidenata, koje policija nije uspjela da riješi: „Stiče se dojam da je policija u Zenici postala manje efikasna za razliku od ratnog vremena kada je bila mnogo efikasnija u zaštiti prava hrvatskog naroda“, navodi se u jednom izvještaju ombudsmana.
Esad Hećimović: Garibi: Mudžahedini u BiH 1992 – 1999 (25)
O ulozi mudžahedina u ratu u BiH i posle njega napisano je mnogo tekstova i knjiga. Uprkos tome, pitanja je uvek bilo više nego pouzdanih odgovora. Kako su, i uz čiji blagoslov, stigli? Koliko ih se borilo na bosanskom ratištu, koliko ih je otišlo, a koliko ostalo? Knjiga „Garibi“ poznatog reportera iz Zenice Esada Hećimovića razjašnjava mnoge misterije, enigme i konfuzije o ulozi „Alahovih svetih ratnika“ u Bosni i Hercegovini.
Ovom knjigom su izdavači, list Danas i Medijska organizacija Jugoistočne Evrope (SEEMO), pokrenuli novu biblioteku „Novinari istraživači“ koja ima za cilj da otvori prostor autorima iz čitavog regiona.
Trojica mladića su se zaustavila kod napuštene kuće u blizini bezinske pumpe u zeničkom naselju Raspotočje, na kojoj je pisalo INA-BiH. Čekali su da padne mrak. Oni nisu primali nikakvu pomoć i, u stvari, ostali mudžahedini nikad im nisu ni vjerovali. Razlog je bio jednostavan. Bili su konvertiti, prelaznici na islam. Osim toga, vjerovalo se da su bliski londonskom šejhu Ebu Hamzi el-Misriju, koji je bio protivnik i rival emira Ebu Maalija.
U bijegu pred nizom evropskih policija, bez ikakvog izvora prihoda, odlučili su se za oružane pljačke. Imali su pištolje kalibra devet milimetara. Jedan od njih je ostao preko puta pumpe, brineći se za sigurnost ostale dvojice. Imali su u rukama ručne radio stanice, kakve je koristila i sama policija. Kad su dvojica pljačkaša već bila iza pumpe, spremajući se za pljačku, vidio je čovjeka kako iz auta, parkiranog iza kamiona, izlazi jedan krupan čovjek. „Gotovo“ , kratko je poručio preko ručne stanice. Čuo je odgovor. Vjerovao je da su shvatili da se akcija prekida i počeo je da se povlači. Tada je začuo pucanj.
Dvojica policajaca u civilu izašla su iz auta, nakon što su primjetili kako se dvije sumnjive osobe prikradaju iza pumpe. Kada su vidjeli naoružane ljude, jedan od ljudi s maskama je počeo da bježi. Krupniji policajac u civilu je uspio da uhvati jednog maskiranog pljačkaša. Dok ga je držao, pljačkaš je izvadio bombu s opasača vičući „Šehidi! Oba!“ Uhvatio je čvrsto rukom njegovu šaku, plašeći se da je bomba već aktivirana. Kada je shvatio da bomba nije aktivirana, lako je savladao fizički slabijeg pljačkaša. U unakrsnoj paljbi, iz dva pištolja kalibra devet milimetara, pogođen je policajac u civilu. Poslan je u zasjedu protiv opasnih pljačkaša, u tajnoj policijskoj akciji, s očevim pištoljem. Policajac Rusmin Dizdar je prebačen u zeničku bolnicu gdje je i umro. Njegova pogibija izazvala je javne proteste.
Zarobljeni pljačkaš je uskoro identifikovan kao Carlo Mazzoni, italijanski državljanin, ali istražitelji nisu mogli s njim da razgovaraju niti na italijanskom, niti na engleskom jeziku. Nije znao ni arapski. U stvari, ni sam nije mogao da tačno odredi vlastiti identitet. Konačno je identifikovan kao Mouloud Boghelane, zvani Sulejman. Bio je dijete alžirskog porijekla odgojeno u francuskoj katoličkoj porodici. Za sebe je govorio da je „Francuz u kome je alžirska krv“. Uskoro su objavljene javne potjernice za dvojicom preostalih pljačkaša. Na njima su identifikovani Lionel Dumont, zvani Hamza i Zeferini Biniam, zvani Abdullah.
Serija napada, opravdavana i razumijevana kao muslimansko uzvraćanje na mostarski sukob, prerasla je u kampanju napada povodom dolaska pape Ivana Pavla II u Sarajevo. Islamska zajednica je reagirala 17. februara 1997. saopćenjem koji je prenijela MINA: „Prema pisanju dnevne štampe, u naselju Klopče kod Zenice nepoznati počinioci su u noći između 12. i 13. februara 1997. oskrnavili nekoliko grobova na katoličkom groblju. Rijaset Islamske zajednice BiH najoštrije osuđuje ovaj čin i traži od nadležnih organa da u skladu sa zakonskim propisima istraže ovaj slučaj i počinioce privedu odgovornosti. Rijaset i ovom prilikom poziva muslimane da se pridržavaju islamskih normi o poštivanju i zaštiti svih vjerskih prava i vrijednosti u Bosni i Hercegovini.“
Iste noći, „17. februara 1997, oko 20:55 sati, minirana je filijalna crkva u Župi Kakanj, selo Gornji Banjevac. Eksplozija je bila snažna, crkva zapaljena, ali je požar ugašen. Pričinjena je šteta oko 5.000 DM. Policija je izvršila uviđaj na licu mjesta, ali počinitelji nisu otkriveni, mada su u snijegu jasno izraženi tragovi koji su vodili u muslimanske kuće u selu Crnaš, općina Kakanj“, napisao je u svom izvještaju jedan posmatrač ljudskih prava.
Već sutradan, nasilje se prenijelo u Sarajevo. istriku. Samostan svetog Ante se nalazi iza Careve džamije, u blizini policijske stanice. Za vrijeme svete mise, kojoj je prisustvovalo oko 140 ljudi, 18. februara 1997. oko 17:30 sati, nepoznata grupa napadača kamenovala je crkvu.
Reagirali su čelni bošnjački politički i vjerski autoriteti, Alija Izetbegović i reis Mustafa ef. Cerić. Alija Izetbegović je naredio federalnoj policiji posebno osiguranje katoličkih objekata, crkvi i samostana na području Federacije s bošnjačkom većinom. Izetbegović je rekao da je „s ogorčenjem primio vijest o ovom sramnom napadu na bogomolju, koji je mogao učiniti samo bijedni kukavica ili svjesni neprijatelj Bosne. Očekujem da policijski organi učine sve da brzo otkriju napadača, a narod pozivam da se suprotstavi bezumnicima ove vrste i pomogne u otkrivanju počinitelja“. Reis-ul-ulema Islamske zajednice u BiH dr Mustafa Cerić uputio je povodom ovih napada pismo provincijalu Bosne Srebrene fra Petru Anđeloviću, u kojem je naglasio da „najoštrije osuđuje ovaj čin protiv mira i suživota u BiH. Ovaj čin, bez sumnje, predstavlja zlonamjeran pokušaj rušenja dobra kojeg su stoljećima s ljubavlju i pažnjom gradili i čuvali dobri ljudi svih vjera u BiH“.
Tri dana kasnije, policija Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo je objavila „da je otkrila tri počinitelja napada kamenjem na Samostan sv. Ante – zbog toga čina su uhapšene tri maloljetne osobe. Kantonalna policija navela je kako je maloljetnički kriminal već neko vrijeme u porastu u Sarajevu.“
Nastavlja se
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
