U više nekadašnjih društvenih firmi u Leskovcu od zaposlenih se traži da se odreknu izvršnih sudskih presuda kako bi dobili otpremnine za koje je Ministarstvo za ekonomiju i regionalni razvoj izdvojilo od 350 do 380 hiljada dinara svakom radniku.
– Raspolažemo podacima da su direktori i tzv.

U više nekadašnjih društvenih firmi u Leskovcu od zaposlenih se traži da se odreknu izvršnih sudskih presuda kako bi dobili otpremnine za koje je Ministarstvo za ekonomiju i regionalni razvoj izdvojilo od 350 do 380 hiljada dinara svakom radniku.
– Raspolažemo podacima da su direktori i tzv. menadžeri društvenih preduzeća energično zahtevali da radnici postupe po njihovom nalogu, odnosno da se odreknu novčanih potraživanja koja su ostvarili sudskim putem, što je nedopustiva praksa – ističe Jovica Nedeljković, sekretar Veća Saveza sindikata Jablaničkog okruga.

Tužba tužbu stiže

Pravna služba Saveza sindikata podnela je u poslednjih dvanaest meseci pet hiljada tužbi za zaštitu prava radnika koji su ostali bez radnog mesta, plata, otpremnina ili su, pak, kažnjeni, jer se jednostavno tako prohtelo gazdama!

U sindikatu, koji se brine o položaju zaposlenih na području šest opština leskovačkog kraja, nemaju podatke o broju radnika na koje se vrši pritisak, ali zato apeluju na svoje članove da ih o novonastaloj situaciji obaveste kako bi im bila pružena potrebna pravna pomoć.
– Nova praksa vlasnika preduzeća je, u stvari, ucena, jer su nesporne zarade radnika koje su ostvarili sudskim putem. Preduzeća su dužna da namire tu obavezu, a kada je u pitanju tzv. socijalni program, to je stvar države i on nije u direktnoj vezi sa sudskim sporenjima – veli Nedeljković.
U nekadašnjem društvenom preduzeću Tomako, na primer, radnici su se odrekli potraživanja koja nisu namirena u minule četiri godine. Na taj korak su se odlučili jer su ih ubedili „pravni stručnjaci“ da je bolje za njih da ne vode sudski spor, jer ne bi došli do novca. Od zaposlenih koji su se prijavili za tzv. socijalni program zatraženo je da potpišu izjavu o odricanju od svih dotadašnjih potraživanja.
Društveno preduzeće Tomako pre nekoliko godina kupio je niški biznismen Jovica Stefanović Nini, ali je promena vlasničke strukture propala i Akcioni fond je za svog zastupnika postavio Vojislava Dimitrijevića, direktora A banke.
U Umipeku se za socijalni program prijavilo 80 radnika, ali je gotovo polovina odustala kada su doznali da bi morali da se odreknu nadoknade koju bi dobili po sudskim odlukama. Direktor Umipeka Zoran Savić ističe da u njihovom kolektivu nije vršen nikakav pritisak na radnike već se samo tražilo da do kraja godine zamrznu sudska potraživanja.
Dobro je poznato i da se u pojedinim leskovačkim propalim firmama otvoreno preti sudijama i izvršiteljima sudskih odluka uz naglasak da im nije ni na kraj pameti da dolaze, popisuju i prodaju stvari i mašine bez obzira na izvršne presude koje su donete u korist njihovih kolega, koji su napustili preduzeće i svoju pravdu potražili i dobili na sudu. U poslednje dve godine rešeno je oko pet hiljada radnih sporova, ali je poslednjih meseci ovom sudu podneto još oko 1.200 novih tužbi radnika za neisplaćene zarade i doprinose.
Treba naglasiti da je od rešenih radnih sporova devedeset odsto u fazi izvršnog postupka, ali tu ima velikih nevolja zbog dobro poznate činjenice o posrnuloj privredi Leskovca.
– Sve je manje kvalitetnih mašina i robe koju možemo da prodamo da bismo ispunili opravdane zahteve radnika zbog neisplaćenih zarada i doprinosa – konstatuje Nebojša Stojčić, predsednik Opštinskog suda u Leskovcu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari