Neću da se budim

– Veoma sam počašćen ovom nagradom, tim prije što su se negdje poklopili moja poezija, duh moje poezije, njeno tajnovito i zatajeno dejstvo i jedan poetski duh koji ima grad Bijelo Polje koje je dalo mnoge velike pisce, između ostalih i fascinantnog Rista Ratkovića čijim imenom je i nazvana ova nagrada koju sam dobio, kazao je Labović.

U okviru “Ratkovićevih večeri poezije” dodjeljuju se i tri nagrade za pjesnike do 27 godina za neobjavljenu pjesničku zbirku. Ove godine prva nagrada je pripala Mariu Glavašu iz Splita za rukopis “Ciklona”, druga Vladimiru Petroviću iz Golubovaca za zbirku pjesama “Melanholija” i treća Milošu Sokoloviću iz Pirota za rukopis “Golobradi vek”.

Ratkovićeve večeri poezije ove jeseni se održavaju 41. put. Ove godine su proglašene za manifestaciju od posebnog državnog značaja, pa su prešle pod okrilje Ministarstva kulture i Opštine Bijelo Polje. Država je Ratkovićevim večerima poezije dodijelila status manifestacije od posebnog značaja za kulturu Crne Gore. „Odlučili smo da s Opštinom Bijelo Polje preuzmemo brigu o bjelopoljskim književnim susretima. Time smo, s jedne strane, jasno stavili do znanja u kojoj smo se mjeri i kako odredili prema svojoj duhovnosti, a s druge strane i kakvu sliku Crne Gore želimo da šaljemo u svijet“, naglasio je ministar kulture Branislav Mićunović.

Neko je davno rekao da je Risto Ratković ima više sreće sa riječima nego sa ljudima. Ipak, Bjelopoljci su ponosni na Ratkovića. Jer, kako reče predsjednik Opštine Bijelo Polje Aleksandar Žurić, Ratković je ovjekovječio zajednički zavičaj Nevidbogom, „zamrznuo muziku ponoći i ostavio književni opus koji ga utemeljuje kao rodonačelnika moderne crnogorske književnosti i slavu dalju od vječnosti“.

– Zamišljamo ga kako je lutao svjetskim metropolama, živeći između smrti i ljubavi, između bojazni da će se nešto desiti, u nadi da možda neće, noseći sa sobom djetinjstvo i zavičaj, hujanje Lima i Bijelo Polje kao nepresušni izvor inspiracije, koje će u njemu naći najdubljeg, najkompleksnijeg i najzaslužnijeg svog pjesnika. Svuda je vidio zavičajne obrise: u pustinjama, u oazama, po svakom moru njemu je tekao Lim. Ove 41. godine postojanja Ratkovićeve večeri poezije postižu svoju punu vrijednosnu zrelost. Prisustvo velikih imena kulture i umjetnosti predstavnika književnog stvaralaštva iz susjednih država i Crne Gore, kulturnih poslenika i ljubitelja poezije, dokazuje da su ove večeri postale praznik kulture, poezije i stvaalaštva, istakao je Žurić.

U konkurenciji 27 knjiga

Nagrada “Risto Ratković” iznosi 2,5 hiljada evra, dok su nagrade za pjesnike do 27 godina; prva 300 evra i štampanje knjige u tiražu od 200 primjeraka, druga 300 evra i treća 200 evra. Ovogodišnji žiri je radio u sastavu Milorad Popović predsjednik i članovi Andrej Nikolaidis, Ivica Prtenjača, Aleksandar Ćirić i Amir Brka.

– Za glavnu nagradu pristiglo je 27 knjiga, a u najuži izbor odabrane su knjige “Trebalo bi srušiti zidove” Krešimira Bagića iz Zagreba, “Necu da se budim” Ljubete Labovića iz Beograda, “Umbrijska sunčanica i druge pjesme” Miloša Đurđevića iz Hrvatske, “Gostoprimstvo” Gorana Korunovića, “Rodbina” Dragane Mladenović iz Srbije i “Rt dobre nade” Saše Skenderija iz Bosne i Hercegovine, kazao je Popović.