U Makedoniji, koja broji oko dva miliona stanovnika, više od 310.000 nije zaposleno, a opasnost od otpuštanja sada povećava i globalna ekonomska kriza. Vlada je putem plaćenog oglasa, a povodom štrajka prosvjetnih radnika, priznala da se globalna kriza osjeća i u ovoj zemlji.
Kriza se osjeća u svim sektorima i svim zemljama, a posebno su pogođeni metaloprerađivači, tekstilna i obućarska industrija, građevinarstvo, ali i druge djelatnosti, navodi se u oglasu kojim je vlada u Skoplju objasnila prosvjetnim radnicima zašto ne može udovoljiti zahtjevima da se njihove plate izjednače sa primanjima ostalih budžetskih korisnika.
Lider opozicionog Socijaldemokratskog saveza Makedonije Zoran Zaev prvi je upozorio da je privreda pogođena posljedicama krize i da će se, ako vlada ne preduzme mjere, to veoma negativno odraziti na ekonomiju zemlje.
– Globalna ekonomska kriza apsolutna je realnost u Makedoniji, a za to je očigledan indikator pad makedonskog berzanskog indeksa i povlačenje međunarodnih fondova sa berze – pojasnio je Zaev.
Kriza, prema njegovim riječima, utiče i na bankarski sistem.
– Banke ne odobravaju kredite nijednom građaninu ili pravnom licu ukoliko nisu klijenti banke – dodao je Zaev.
Vlada je usvojila paket od deset ekonomskih mjera koje mogu pomoći privredi radi ublažavanja mogućih posljedica svjetske krize. Premijer Nikola Gruevski izjavio je da podrška privredi iznosi oko 330 miliona evra.
– Vlada pažljivo prati stanje u privredi i spremna je da blagovremeno preduzme i druge mjere ukoliko se pokaže da je to neophodno – dodao je makedonski premijer. Otpuštanje radnika većnajavljuju metalurške, ali i tekstilne kompanije, kojih je u Makedoniji više nego u ostalim državama regiona.
Mediji su objavili da je polovina od 2.500 radnika u Prilepu trenutno bez posla. Nekoliko većih preduzeća u tom gradu privremeno je zaustavilo mašine, jer su im partneri iz inostranstva smanjili porudžbine. U Štipu su zatvorene tri manje tekstilne fabrike, jer nisu imale posla, ali ni uslova za dalje privređivanje. Stotinu radnika otpušteno je, a mašine i oprema većse rasprodaju.
Klaster tekstila, koji prati stanje i uticaj svjetske krize, većje „zapalio crvenu svjetiljku“ nakon ocjene da su tekstilni kapaciteti u Makedoniji angažovani samo sa 80 odsto u odnosu na isti period 2007. Iz klastera je upozoreno da je neizvjesna sudbina oko 40.000 radnika, od kojih je 7.000 u Štipu.
U Skoplju su proteklih dana štrajkovali zaposleni u preduzeću OHIS, jednom od najvećih u Makedoniji, tražeći isplatu zaostalih plata. Makedonska vlada je većinski vlasnik u ovoj kompaniji. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBOR) zatražila je od država u kojima je investirala da im prioritet bude stabilizacija bankarskog sistema u borbi sa finansijskom krizom.
Statistika banaka pokazuje da će privredni rast u jugoistočnoj Evropi u narednoj godini biti prepolovljen – od 5,3 odsto, koliko je sada – na 3,1 odsto. U Makedoniji očekuju da rast bude nešto bolji – od 5,3 odsto sada na 4,7 odsto u 2009. Prema riječima Pitera Senfa, iz EBOR-a, pred Makedonijom su ozbiljni izazovi u pogledu poboljšanja biznis klime i u energetskom sektoru.
Prosečna plata 240 evra
Direktne inostrane investicije u Makedoniji tokom 2007. godine iznose 507 miliona evra. U 2006. iznosile su 345 miliona evra, u šta je uključen i novac od prodaje Elektroprivrede Makedonije, a godinu dana ranije 75 miliona evra. Većsada je jasno da će ove godine direktna strana ulaganja u makedonsku privredu biti manja nego lane. Nema sumnje da će kriza dovesti do velikog trgovinskog deficita, smanjenja proizvodnje i teškoća sa isplatom plata. Prosječna plata u Makedoniji iznosi oko 240 evra.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
